Na krompir iz Nizozemske, Egipta, Danske dali smo više od 16 miliona maraka, blizu 21 milion potrošili smo na paradajz iz Albanije, Turske, Makedonije.
Dok domaći poljoprivrednici vode borbu s vremenskim prilikama, troškovima proizvodnje i nezainteresiranom vlašću, tržište BiH preplavljeno je prehrambenim proizvodima iz uvoza.
Zaključno s junom, samo u ovoj godini voće i povrće platili smo više od 268 miliona KM, pa je već sada evidentno da će do kraja godine biti premašen prošlogodišnji uvoz od 475,9 miliona, koliko smo usmjerili na sve strane svijeta.
Čuveni proizvodi
Osim čuvenog romanijskog ili glamočkog, krompir iz Nizozemske, Egipta, Danske i drugih zemalja platili smo više od 16 miliona maraka. Prema podacima UIO BiH, blizu 21 milion potrošili smo na paradajz iz Albanije, Turske, Makedonije, a za crni i bijeli luk i prasu gotovo 6,8 miliona poslali smo u Nizozemsku, Srbiju, Albaniju …
Više od šest miliona za krastavce i kornišone naplatili su također Albanci i Turci, dok je za osušeno povrće gotovo 2,79 miliona transferirano u Kinu, te Poljsku i Indiju. Razumljivo je da su banane koštale blizu 23 miliona maraka, koje su prihodovali Ekvador, Kolumbija, Kostarika, ali i za jabuke, kruške i dunje dali smo više od 20,7 miliona, Poljskoj, Italiji, Srbiji …
Otvorena zemlja
Igor Živko, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, podsjeća da je BiH u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila ukupan izvoz od 7,1 milijardi, te uvoz 12,1 milijardi KM, te je zabilježila deficit od 5,5 milijardi maraka.
– Mi smo mala, otvorena zemlja i većinu onog što trošimo moramo uvesti. Kako vrijeme odmiče, bez konkretnih reformi u sektorima koji su izvozno orijentirani, gubit ćemo korak s konkurencijom. Postoje zemlje i u težoj situaciji, koje funkcioniraju, ali u BiH se sigurno mora raditi na greenfield investicijama, stvaranju ekonomskog i političkog okruženja za to, odnosno eliminiranju korupcije, birokracije, političkih i svih drugih rizika – dodaje Živko.
Klimatska inflacija
Veoma bitnim smatra smanjenje ovisnosti od uvoza upravo u oblasti poljoprivrede, zajedno s energetikom i metalnom industrijom. Uz konstantan pritisak zbog rasta cijena nafte, Živko ukazuje i na dodatni izazov.
– U posljednje vrijeme, zbog izrazito visokih temperatura, odnosno klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, imamo pritisak i na rast cijena poljoprivrednih proizvoda. To zovemo klimatskom inflacijom. S druge strane, imamo finansiranje svih razina vlasti kroz zaduženja, pa je jako bitno u odnosu između deficita, inflacije i fiskalnog deficita imati mjeru. To su tri komponente koju zemlju mogu dovesti do nestabilnosti, pogotovo u servisiranju duga. Važna je fiskalna disciplina, pogotovo u javnom sektoru, gdje se izdaci moraju ograničiti – ističe profesor Živko.
Komentari