U periodu od 2023. do 2025. godine u svim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini zabilježen je kontinuiran rast prosječnih cijena nekretnina. Tržišni poremećaj nije zaobišao ni Lukavac, gdje su cijene stambenog prostora dostigle rekordne iznose za lokalne prilike.
Prema zvaničnim podacima iz Izvještaja o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, najviše su se kupovali stanovi površine između 40 i 70 metara kvadratnih, dok je najmanje interesovanje bilo za nekretnine preko 100 m².
Gdje je Lukavac u odnosu na ostatak FBiH?
Iako su najviše prosječne cijene stanova tradicionalno ostvarene u sarajevskim općinama (Stari Grad i Centar) te turističkom Neumu (gdje je kvadrat išao i do 9.000 KM), podaci pokazuju da su cijene drastično skočile i u ostalim urbanim sredinama FBiH.
U Lukavcu se kupoprodajna cijena kvadratnog metra stana kretala u rasponu od 430 KM do čak 3.400 KM, što ukazuje na veliku razliku između starijih/nerenoviranih nekretnina i novogradnje.
Radi poređenja s regijom i ostatkom FBiH:
- Tuzla: 280 KM – 4.950 KM/m²
- Zenica: 500 KM – 5.120 KM/m²
- Travnik: 680 KM – 4.310 KM/m²
- Lukavac: 430 KM – 3.400 KM/m²
Godišnja stopa rasta u 2024. iznosila je između 9% i 20%, dok je u 2025. godini zabilježen dodatni skok. Inače, najskuplji stan u FBiH prodat je u Starom Gradu u Sarajevu za 1.315.000 KM (165 m²), dok je najskuplja kuća prometovana u Hadžićima za 1.962.000 KM.
Investitori “parkiraju” novac, građani ispaštaju
Rast cijena nekretnina, prema riječima poznatog bankarskog i finansijskog stručnjaka Dine Osmanbegovića, direktno stvara situaciju u kojoj postoji ogroman broj stanova koji se preprodaju ili ostaju prazni, dok istovremeno postaju sve nedostižniji za obične građane.
Osmanbegović ističe da na tržištu postoje dvije kategorije kupaca:
- Građani koji kupuju stan radi rješavanja stambenog pitanja.
- Investitori koji u nekretnine ulažu slobodan kapital.
“Trenutno pobjeđuju investitori koji ‘parkiraju’ novac u nekretnine, koje su neproporcionalno poskupjele, pogotovo one koje nisu nove ili renovirane”, navodi Osmanbegović.
On objašnjava da na Balkanu ne postoji razvijena berza niti druge opcije za ulaganje, pa se ogromna količina generisanog novca usmjerava u ciglu i beton. Podsjeća da je mladom bračnom paru danas potrebno između 300.000 i 400.000 KM da kupe stan.
“Ako nisu u stanju da skupe ta sredstva na drugi način ili uz pomoć porodice, moraju se dugoročno zadužiti. Bez obzira na relativno niske kamatne stope, to su ogromna opterećenja na duge staze”, upozorava stručnjak.
Šta jedino može zaustaviti rast cijena? Nažalost – nova kriza
Na pitanje šta može obuzdati divljanje cijena nekretnina u BiH, Osmanbegović daje prilično pesimističan odgovor: jedino ozbiljna ekonomska kriza.
Smatra da državne mjere, poput djelomičnog oslobađanja od PDV-a, predstavljaju samo paušalna rješenja bez većeg uticaja na tržište.
“Ovo može samo jedna ekonomska kriza riješiti, nažalost, jer je trend takav da vam treba sve više prosječnih plata za kvadrat stana. Koliko je to održivo, vidjet ćemo”, kaže Osmanbegović, povlačeći paralelu s globalnim ekonomskim kretanjima, investicijama u vještačku inteligenciju (AI bubble) i krizama iz 2000. i 2008. godine.
On zaključuje da ukoliko dođe do globalnog usporavanja ili pucanja investicijskih balona, posljedice će se prelivati i na lokalno tržište u BiH kroz pad vrijednosti imovine, deflaciju i zaustavljanje ekonomskog rasta.
Komentari