Bosna i Hercegovina posljednjih godina ostvaruje rast izvoza, ali on je i dalje ispod rekordnog nivoa iz 2022. godine. Prema mišljenju izvoznika i investitora, domaća ekonomija suočava se s ozbiljnim izazovima te je neophodna podrška nadležnih institucija kako bi se poboljšala konkurentnost.
Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, navodi da je najava recesije 2023. i 2024. godine uzrokovala veliki pad izvoza. Kao primjer navodi drvnu industriju, koja je u dvije godine zabilježila pad od čak 40 posto. Iako se tržište u 2025. oporavlja, izvozne brojke još nisu na nivou iz 2022. godine. Drvna industrija, naime, u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je izvoz od 830,6 miliona KM, što predstavlja pad od 1,6 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Dok Slaviša Ćeranić iz Vanjskotrgovinske komore BiH predlaže da se poslodavci posvete boljoj proizvodnji i povećanju produktivnosti, analitičari poput profesora Ante Domazeta smatraju da problem leži dublje. Domazet navodi da je izvoz u prvoj polovini 2025. godine još uvijek daleko od nominalnog nivoa iz 2022. godine te da to ukazuje na “duboke strukturalne probleme” bh. privrede. Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović to povezuje s ukupnom društveno-političkom situacijom koja odbija investitore.
Poslodavci poručuju da je hitno potrebno rasteretiti privredu kako bi se omogućilo povećanje plaća, zadržala konkurentnost na evropskom tržištu i osigurali podsticaji za izvoznike. Bh. izvoznici, dodaju, kvalitet proizvoda su davno pokazali, što potvrđuju i brojne nagrade na svjetskim sajmovima.
/federalna/
Komentari