Vozačka dozvola u BiH standardno važi 10 godina za kategorije A, B, BE, C, CE, D, DE, F, te potkategorije A1, B1, C1, C1E, D1 i D1E. Za osobe starije od 65 godina, važenje je ograničeno na pet godina.
Prema prednacrtu novog zakona, prva dozvola za početnike bi mogla trajati samo dvije godine, nakon čega slijedi produženje na 10 godina.
Za produženje je potrebno ljekarsko uvjerenje ako je dozvola izdata na kraći rok zbog zdravstvenog stanja ili ako je osoba starija.
No da li je tako u praksi? Činjenica je da se čovjek u razdoblju od deset godina, pa i krećem, može razboljeti te ne biti u stanju voziti kao prije.
U čemu leži najveća opasnost?
O ovoj problematici smo razgovarali sa inženjerom saobraćaja i sudskim vještakom saobraćajne struke Mirzetom Sarajlićem.
Pitanje važenja vozačkih dozvola i zdravstvene sposobnosti za upravljanje motornim vozilima nije samo administrativno, nego duboko javno-zdravstveno i sigurnosno pitanje. Ono zadire u odnos između prava pojedinca na mobilnost i obaveze države da štiti život i sigurnost svih učesnika u saobraćaju.
– Prema odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, vozačka dozvola: za kategorije AM, A1, A2, A, B, BE, F i G izdaje se sa rokom važenja od 10 godina, za kategorije C1, C1E, C, CE, D1, D1E, D i DE rok važenja je 5 godina (s obzirom na profesionalni i povećani rizik upravljanja teškim i putničkim vozilima).
Zakon izričito predviđa da se vozačka dozvola može izdati i na kraći rok od navedenog ako je to utvrđeno na osnovu ljekarskog uvjerenja – naprimjer kod hroničnih bolesti, smanjenih funkcionalnih sposobnosti ili stanja koja zahtijevaju periodičnu kontrolu.
Također, vozač je dužan podvrgnuti se vanrednom zdravstvenom pregledu ako postoje razlozi za sumnju u njegovu zdravstvenu sposobnost. Međutim, praksa pokazuje da se ova zakonska mogućnost rijetko koristi sistemski i preventivno – kaže Sarajlić.
Komentari