Gašenje Koksare u Lukavcu ponovo je skrenulo pažnju na arbitražni postupak koji je protiv BiH pokrenuo Indijac Pramod Mittal, nekadašnji investitor u GIKIL Lukavac, kako se u jednom periodu zvala danas ugašena lukavička Koksara, o čemu je Raport već pisao.
Podsjećamo, Pramod Mittal je prije nekoliko godina tužbom protiv BiH u arbitražnom postupku zatražio nadoknadu štete u visini od 400 miliona američkih dolara, što je više od 700 miliona KM zbog navodnog kršenja ugovora o zaštiti ulaganja između BiH i Indije prilikom spora oko kompanije GIKIL koja će kasnije promiejniti ime u Koksara Lukavac.
Eventualne posljedice gašenja koksare na arbitražni psotupak s Mittalom, ponovo su skrenuli pažnji na ovog kontroverznog indijskog biznismena protiv kojeg je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo optužnicu, koju je 2023. godine potvrdio Kantonalni sud u Tuzli.
Slučaj obavijen ‘velom tajne’, blokirano ukupno 25 miliona KM
Međutim, Mittal i još dvojica njegovih saradnika su nakon hapšenja 2019. godine u Tuzli, uprkos što su dobili mjere zabrane prilikom puštanja na slobodu uspjeli pobjeći iz BiH i do danas su nedostupni bh. pravosudnim institucijama.
Kao što vidimo, bez obzira na optužnicu u našoj zemlji Mittal je još tužio BiH i zbog toga što je ‘izbačen’ iz Koksare, odnosno nekadašnjeg GIKIL-a, hoće da od BiH naplati oko 700 miliona KM.
Kako je potvrđeno za Raport u Tužilaštvu TK, optužnica protiv Mittala je potvrđena za organizirani kriminal u vezi sa djelima iz oblasti korupcije i privrednog kriminala.
Osim njega optužnicom su obuhvaćeni i bivši članovi Nadzornog odbora i menadžmenta u Global Ispat koksnoj industriji (GIKIL) Rajib Daš, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.
‘Pramod Mittal, kao vođa grupe za organizirani kriminal i osnivač i vlasnik pravnog lica GSHL (Global Steel Holdings Limited-London) koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u, te Daš, Batačarija, Bunoza, Pavković i Mehmedović, su optuženi za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlašćenja, dok su nekadašnji direktori GIKIL-a i Koksno hemijskog kombinata (KHK) Vehid Mešić i Faik Bušovac optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora’ naveli su za Raport iz Tužilaštva TK.
No, slučaj Pramoda Mittala je sedam godinu obavijen ‘velom tajne’ jer do danas su mnoge stvari ostale nerazjašnjene.
Kantonalni sud Tuzla u julu 2019. godine, kada su optuženi lišeni slobode i kada je otvorena istraga protiv njih, odredio im je mjeru pritvora. Međutim, sud je nedugo nakon toga uvažio prijedloge njihovih branitelja i umjesto pritvora prihvatio ponuđeno jemstvo u ukupnom iznosu od oko tri miliona KM .
Sud neće da se izjasni o prijedlogu da tri miliona KM od kaucije odu u budžet FBiH
Za Mittala je kaucija bila u iznosu od oko dva miliona maraka, a za Daša i Batačarija oko million maraka.
Pitali smo šta je danas novcem od kaucije,a iz Tužilaštva TK su odgovorili:
‘Mjera osiguranja je i dalje na snazi i novac se i dalje nalazi na posebnom namjenskom računu’ naveli su za Raport iz Kantonalnog tužilaštva TK.
Tužilaštvo TK je potvrdilo za Raport da su predlagali Kantonalnom sudu u Tuzli da se mjera jemstva za trojicu optuženih ukine i da se oko tri miliona KM uplati u korist Budžeta FBiH.
Kantonalni sud o tome nikada nije donio odluku.
Također, iz Tužilaštva TK su nam potvrdili i da je 11 miliona eura koje je Mittal uplatio na namjenski račun u korist GIKIL-a još uvijek blokirano.
‘Sud je odredio i privremenu mjeru osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva u korist GIKIL-a na osnovu kojeg je Pramod Mittal uplatio 11 miliona eura na otvoreni namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL (Koksara), a kojim je zabranjeno raspolagati do okončanja krivičnog postupka. Mjera osiguranja je i dalje na snazi i novac se i dalje nalazi na posebnom namjenskom računu.
Također, optužnicom je predloženo da se u vezi sa postavljenim imovinsko pravnim zahtjevom u korist GIKIL-a (Koksare) izvedu potrebni dokazi te da sud presudom obaveže osumnjičenog Pramod Mittala i pravno lice GSHL da u cjelosti ispune svoje obaveze prema oštećenom, kako su one određene postavljenim zahtjevom. I o tom prijedlogu Kantonalni sud TK nije donio odluku’ naveli su iz Tužilaštva TK.
Tri godine nakon potvrđene optužnice, nema potjernice
Iznenađujuće je da Kantonalni sud u Tuzli nikada nije donio odluku ni o zahtjevu Tužilaštva TK da se za Mittalom i još dvojicom optuženih raspiše međunarodna potjernica.
Isti sud je ostao ‘gluh i nijem ‘ i na ostale zahtjeve Tužilaštva TK.
‘Više puta je Tužilaštvo prema Kantonalnom sudu Tuzla išlo sa prijedlogom da se optuženima, umjesto mjera zabrane, odredi mjera pritvora i da se za Mitala, Daša i Batačariju raspiše međunarodna potjernica, o čemu Kantonalni sud Tuzla također nikada nije donio odluku.
Dalje, iz Tužilaštva TK danas, sedam godina nakon što su Mittal i njegovi saradnici bili uhapšeni , potvrđuju da oni nikada nisu ispitani na okolnosti proširenja istrage.
‘Mittal, Daš i Batačarija,s obzirom da se nalaze u inostranstvu i da su nedostupni pravosudnim organima u BiH, nisu nikada ispitani na okolnosti proširenja istrage, te je optužnica protiv njih podignuta samo za radnje i okolnosti za koje su ranije ispitani.
‘ Branitelji trojice optuženih su na mnoštvo poziva Tužilaštva za istražno ročište u prethodnih nekoliko godina dostavljali medicinsku dokumentaciju za njih, pravdajući na taj način njihovo odsustvo. Medicinska dokumentacija je više puta vještačena a nalazi vještačenja ne opradavaju odsustvo osumnjičenih i nedolazak na istražna ročišta.’ pojasnili su za Raport iz Tužilaštva TK.
Također, obzirom na navedene okolnosti, Tužilaštvo je nadležnom sudu predložilo razdvajanje postupka u odnosu na Daša i Batačariju, kojima nije uručena optužnica, a da se u donosu na ostale optužene osobe počne sa glavnim pretresom, o čemu sud također nije donio odluku’- navodi se u odgovoru Tužilaštva TK za Raport.
Optužnica je nakon potvrđivanja,dakle 2023. godine putem Ministarstva pravde BiH, upućena optuženima i dostavljena optuženom Mittalu, koji je lično i putem svog pravnog zastupnika izjavio prethodne prigovore, ali ni o njima Kantonalni sud Tuzla još nije donio odluku.
‘Međutim, sud nije obaviješten da li je od zvaničnih organa u zemljama u kojima se trenutno nalaze optužnica uručena optuženima Dašu i Batačariji’- kažu iz Tužilaštva TK za Raport.
Inače,optužnicom protiv Mittala i ostalih su obuhvaćene radnje koje se vezuju za period od 2003. do 2019. godine u nekoliko segmenata.
‘Neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme Global Steel Holdings Limited (GSHL) u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu tzv. eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL, čime je protivpravno prisvojeno oko 21 milion KM u cilju nezakonitog povrata uloženog kapitala stranog ulagača GSHL-a’ naveli su iz Tužilaštva TK za Raport.
Pojasnili su i da su bivši menadžeri u GIKIL-u i KHK Mešić i Bušovac optuženi za krivično djelo sklapanje štetnog ugovora, koji je potpisan 2004. godine, a koji je bio suprotan interesima domaćeg člana društva KHK, kao i generalno za društvo GIKIL, a na osnovu kojeg je i omogućeno preuzimanje apsolutne upravljačke strukture GSHL-a u GIKIL-u, kao i da GSHL ne ispuni svoje ugovorne obaveze u ulaganju 45 miliona KM u društvo.
Ivana Bunoza i Mate Pavković, članovi NO GIKIL-a od januara 2017. godine, te Erna Mehmedović bivši sekretar u GIKIL-u, su optuženi da su svjesno djelovali u cilju daljeg sticanja protivpravne imovinske koristi vođi grupe Pramodu Mittalu u iznosu od 12,9 miliona američkih dolara, kao i da on i dalje ostvaruje potpunu kontrolu nad imovinom GIKIL-a iako je bio pod mjerama zabrane preduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti u GIKIL-u, ali i da sebi pribave korist na način da su im u 2019. godini enormno povećana primanja i naknade za obavljanje funkcija u GIKIL-u.
Prema optužnici oni su znali da je nad firmom GSHL otvoren likvidacioni postupak i da je postavljen stalni likvidator koji jedino može zastupati GSHL, svjesni također da je Mittal pod istragom Tužilaštva kao vođa grupe za organizovani kriminal, u septembru 2019. godine su nezakonito sazvali Skupštinu Društva, imenovali Nadzorni odbor i donosili nezakonite odluke po nalogu Mittala i na taj način dodatno ugrožavali poslovanje GIKIL-a, uz to svjesni i da je Općinski sud Tuzla donio privremene mjere o zabrani provođenja odluka Skupštine Društva.
Izvor: Raport.ba
Komentari