Ovisnost o psihoaktivnim supstancama, kockanju i internetu u Bosni i Hercegovini sve je prisutnija, a stručnjaci upozoravaju da su sve češće zahvaćeni mladi, uključujući i maloljetnike. Kapaciteti za liječenje i rehabilitaciju su nedovoljni, a u rijetkim ustanovama koje postoje mjesta su uglavnom popunjena.

Slika je slična i u Tuzli. Ljekari Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla svakodnevno se susreću s pacijentima koji imaju neki oblik ovisnosti, među kojima je sve više maloljetnika. Nermina Kravić, voditeljica Odjela za dječju i adolescentnu psihijatriju, podsjetila je na istraživanje provedeno prošle godine: kod više od polovine hospitaliziranih maloljetnika u uzorcima urina pronađeni su tragovi neke od psihoaktivnih supstanci.

Službenih podataka o ukupnom broju ovisnika u BiH nema, ali se problem, kako se navodi, svakodnevno osjeća u brojnim porodicama. To potvrđuju i iz Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, čiji su kapaciteti odavno popunjeni.

Direktor Centra Mevludin Joldić kaže da im se svakodnevno neko obraća za pomoć, bilo radi savjetovanja ili prijema na liječenje. Primjećuje da se problem sve češće tiče mlađe populacije, a ima i korisnika koji su počeli uzimati psihoaktivne supstance još u osnovnoj školi.

Trenutno je u Centru smješteno 20 korisnika. Oni prolaze psihoterapiju i radno-okupacijske aktivnosti, a bave se, između ostalog, šivanjem, radom na CNC mašini i poslovima u plasteniku. Učestvuju i u proizvodnji namirnica koje se kasnije koriste u kuhinji ustanove.

Posebno je teška situacija kada je riječ o maloljetnicima. Iako roditelji često traže pomoć, maloljetne osobe ne mogu biti smještene u Centar u Smolućoj, koji im može pružiti samo savjetodavne usluge. Zato je, ističu sagovornici, Tuzlanskom kantonu potrebna specijalizirana ustanova koja bi mogla primati i liječiti maloljetnike s problemima ovisnosti.

Joldić poručuje da se ovisnost mora liječiti uz pomoć stručnjaka i da traženje pomoći treba posmatrati kao čin odgovornosti, a ne kao razlog za stid ili stigmatizaciju. Da rehabilitacija daje rezultate, pokazuju iskustva korisnika koji su se nakon liječenja vratili u društvo, zaposlili se i osnovali porodice. Kroz rehabilitacijske programe Centra prošle godine prošla su 89 korisnika.

Stručnjaci naglašavaju da problem ovisnosti u BiH zahtijeva sistematičniji odgovor, posebno u prevenciji, ranom prepoznavanju i dostupnosti liječenja za djecu i mlade.

Izvor: BHRT / TIP, autorica: Mirela Zonić

Komentari

Prethodni članakKo je Omer Kovčić, najizgledniji kandidat za premijera Tuzlanskog kantona?