Njega bolesnog roditelja u FBiH za mnoge zaposlene predstavlja ozbiljan izazov, posebno kada je riječ o osobama kojima je zbog teške bolesti, invaliditeta ili starosti potrebna svakodnevna pomoć. Iako zakoni predviđaju određene obaveze djece prema roditeljima, mogućnosti plaćenog odsustva s posla i ostvarivanja novčane naknade za njihovu njegu znatno su ograničenije.
Kada roditelj postane nepokretan, oboli od demencije ili mu zdravstveno stanje više ne dozvoljava samostalan život, članovi porodice često preuzimaju brigu o njegovoj ishrani, higijeni, terapiji i odlascima ljekaru. Za zaposlene to otvara pitanje kako uskladiti radne obaveze s njegom roditelja, ali i koja prava mogu ostvariti prema važećim propisima.
Njega bolesnog roditelja u FBiH: Može li zaposleni otvoriti bolovanje?
Zakon o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH u članu 42. predviđa pravo na naknadu plaće tokom privremene spriječenosti za rad, između ostalog, kada je zaposleni određen da njeguje oboljelog supružnika ili dijete. Međutim, roditelj nije izričito naveden među članovima porodice po osnovu čije njege se ostvaruje ovo pravo.
S druge strane, federalni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad koristi širi pojam njege oboljelog člana porodice. Prema članu 7. Pravilnika, opravdanost takve njege procjenjuje se na osnovu medicinske dokumentacije.
Zbog različitih formulacija zakona i pravilnika, pravo na plaćeno bolovanje radi njege roditelja nije jednako jasno uređeno kao pravo na njegu djeteta ili supružnika. Zakon o radu FBiH ipak predviđa drugu mogućnost. Član 53. propisuje pravo radnika na plaćeno odsustvo u slučaju teže bolesti člana uže porodice, u koju se izričito ubrajaju otac i majka.
Radnik po ovom osnovu može ostvariti plaćeno odsustvo u okviru zakonskog ograničenja do sedam radnih dana tokom kalendarske godine, a konkretno trajanje uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. To nije pravo na sedam dana za svaku bolest, niti predstavlja rješenje za višemjesečnu njegu roditelja.
Jesu li djeca zakonski obavezna izdržavati roditelje?
Porodični zakon Federacije BiH u članu 219. propisuje da je punoljetno dijete dužno izdržavati roditelja koji je nesposoban za rad, ne može se zaposliti i nema dovoljno sredstava za život niti ih može ostvariti iz vlastite imovine.
To znači da obaveza izdržavanja postoji, ali nije bezuslovna. Prilikom njenog utvrđivanja razmatraju se potrebe roditelja, njegova primanja i imovina, kao i mogućnosti djeteta da doprinosi izdržavanju.
Zakon predviđa i mogućnost oslobađanja od ove obaveze ako roditelj bez opravdanog razloga nije izdržavao dijete u periodu kada je to bio dužan činiti.
Ipak, zakonsku obavezu izdržavanja ne treba poistovjećivati s obavezom lične, svakodnevne njege. Iz ovih odredbi ne proizlazi da zaposleni sin ili kćerka moraju napustiti radno mjesto kako bi postali cjelodnevni njegovatelji roditelja.
Može li dijete dobiti novčanu naknadu za brigu o roditelju?
U Federaciji BiH ne postoji opće pravo na mjesečnu naknadu samo zbog činjenice da odraslo dijete svakodnevno njeguje bolesnog ili nepokretnog roditelja. Određena novčana prava ipak može ostvariti sam roditelj. Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške licima sa invaliditetom u FBiH predviđa dodatak za njegu i pomoć drugog lica, pod propisanim uslovima.
Za ostvarivanje prava prema ovom zakonu, između ostalog, potrebno je da nadležni Institut za medicinsko vještačenje utvrdi 90 ili 100 posto oštećenja organizma, dok se potreba za tuđom njegom posebno procjenjuje.
Novac u tom slučaju pripada osobi kojoj je priznato pravo, odnosno bolesnom roditelju, a ne automatski članu porodice koji se o njemu brine.
Posebno je pitanje formalnog starateljstva. Ako roditelj zbog zdravstvenog stanja više nije sposoban samostalno štititi svoja prava i interese, može se pokrenuti postupak za uspostavljanje starateljstva. Međutim, sama nepokretnost ili teška fizička bolest ne znače da roditelj mora dobiti staratelja.
Član 181. Porodičnog zakona FBiH predviđa mogućnost mjesečne naknade za rad staratelja, ali izričito isključuje staratelje koji su prema istom zakonu obavezni izdržavati osobu o kojoj se brinu.
To znači da dijete koje ima zakonsku obavezu izdržavanja roditelja ne stječe pravo na starateljsku naknadu samo zato što je imenovano njegovim starateljem. Zakon ipak omogućava naknadu opravdanih troškova nastalih prilikom obavljanja starateljskih dužnosti.
Naknada od 1.027 KM ne odnosi se automatski na djecu koja njeguju roditelje
Federacija BiH ima poseban Zakon o roditeljima njegovateljima, prema kojem korisnici u 2026. godini ostvaruju mjesečnu naknadu od 1.027 KM uz pripadajuće doprinose.
Ipak, ovo pravo prvenstveno se odnosi na roditelje koji se brinu o djeci s najtežim oblicima invaliditeta, kao i na određene osobe koje ispunjavaju zakonske uslove za staratelje. Ono ne predstavlja opće pravo odraslog djeteta na naknadu za njegu bolesnog oca ili majke.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je izmjene zakona kojima se predviđa proširenje kruga članova porodice koji mogu ostvariti status njegovatelja. Među njima su i djeca koja brinu o roditeljima s invaliditetom, uz ispunjavanje propisanih uslova.
Prema informacijama koje je Ministarstvo objavilo u septembru, prijedlog je upućen u završnu parlamentarnu proceduru, ali predložene odredbe tada još nisu stupile na snagu.
Gdje porodice mogu zatražiti pomoć?
Građani kojima je potrebna dugotrajna njega bolesnog roditelja mogu se obratiti nadležnom centru za socijalni rad prema njegovom prebivalištu, radi provjere prava na novčanu i drugu materijalnu pomoć, dodatak za njegu i pomoć drugog lica te dostupne usluge kućne njege.
Konkretna prava zavise od zdravstvenog stanja roditelja, medicinskog vještačenja, zakonskih uslova i kantonalnih propisa. Za pitanja odsustva s posla nadležni su poslodavac i, kada je riječ o bolovanju, odgovarajući zavod zdravstvenog osiguranja.
Radnici mogu provjeriti i mogućnost neplaćenog odsustva prema članu 54. Zakona o radu FBiH, koje poslodavac može odobriti na pisani zahtjev, ali koje ne osigurava redovna primanja.
U praksi to znači da se porodice u kojima je roditelju potrebna višemjesečna ili trajna njega moraju oslanjati na različita prava iz oblasti rada, zdravstvenog osiguranja i socijalne zaštite, budući da važeći propisi ne garantuju univerzalnu mjesečnu naknadu zaposlenom djetetu koje preuzme brigu o bolesnom roditelju.









Komentari