Obavještavaju se korisnici javnog prevoza da će, zbog privremene izmjene režima saobraćaja na dijelu lokalne ceste L057003 KHK – Puračić – Malinjak (na potezu od Puračića do Malinjaka), usljed izvođenja radova na sanaciji i asfaltiranju puta, doći do privremene izmjene trase kretanja autobuske linije broj 46 Karići – Turija – Malinjak – Caparde – Tabaci – Lukavac.
U periodu od 03.06. do 17.06.2026. godine, u vremenu od 07:00 do 16:00 sati, autobusi će saobraćati izmijenjenom trasom:
Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona još je 2022. godine, u okviru Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), unaprijedio postupak propisivanja i izdavanja elektronskih uputnica za CT i MR dijagnostičke pretrage, kao i oftalmološke dijagnostičke preglede.
Prijedlog za obavljanje ovih dijagnostičkih procedura izdaje se elektronskim putem kroz aplikaciju IZIS-a, na obrascu „e-Uputnica“.
Proces odobravanja i upućivanja osiguranih osoba za CT, MR i oftalmološke dijagnostičke pretrage također se provodi putem IZIS-a, pri čemu se pacijenti raspoređuju u zdravstvene ustanove sa kojima Zavod ima zaključen ugovor. Nakon raspoređivanja, zdravstvene ustanove određuju termine za obavljanje pretraga i o tome obavještavaju osigurane osobe.
Pacijenti kojima je indicirana neka od navedenih dijagnostičkih procedura čekaju poziv i termin iz zdravstvene ustanove u kojoj će pretraga biti obavljena.
Informacije o statusu e-uputnice, datumu odobravanja pretrage, zdravstvenoj ustanovi u koju je pacijent raspoređen, kao i eventualno zakazanom terminu, mogu se provjeriti u nadležnoj poslovnici zdravstvenog osiguranja ili putem Pacijent portala „Moje zdravlje“.
Iz Zavoda navode da kontinuirano prate i analiziraju proces propisivanja i odobravanja dijagnostičkih procedura, kao i vrijeme čekanja na odobravanje i realizaciju pretraga. Na osnovu podataka iz aplikacije za odobravanje pretraga izrađen je pregled prosječnog broja dana čekanja od potvrde prijema zahtjeva do izvršenja dijagnostičkog postupka.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić održao je sastanak sa stečajnim upravnikom Koksare Lukavac Almirom Bajrićem, kojem je prisustvovala i zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona Mirela Memić.
Razgovarano je o trenutnom stanju u Koksari, mogućnostima prenamjene postojećeg kompleksa i potrebi pronalaska potencijalnog investitora. Do sastanka je došlo nakon što je stečajni upravnik Koksare Lukavac uputio dopis nadležnim institucijama, tražeći podršku u procesu pronalaska potencijalnog investitora i nove namjene za ovaj industrijski kompleks.
Vlada Federacije BiH nikada nije bila vlasnik Koksare Lukavac niti je upravljala ovim privrednim društvom, ali razumije koliko je ovaj kompleks važan za Lukavac, radnike i cijeli Tuzlanski kanton. Zato, u okviru svojih nadležnosti, želi biti dio rješenja i podržati napore da se ovaj prostor ponovo stavi u funkciju razvoja, novih ulaganja i radnih mjesta.
Ministar Lakić istakao je da kompleks nekadašnje Koksare i dalje ima značajnu vrijednost.
„Ovdje ne govorimo samo o imovini, nego o prostoru koji ima infrastrukturu, industrijsku tradiciju i ljude koji znaju šta znači proizvodnja. Naša obaveza je da zajedno s lokalnom zajednicom, stečajnim upravnikom i potencijalnim partnerima tražimo način da se ovaj prostor ponovo stavi u funkciju. Koksara možda više ne može biti ono što je nekada bila, ali može postati mjesto novih industrija, ulaganja i radnih mjesta“, poručio je ministar Lakić.
Tokom sastanka Ministar Lakić predstavio je mogućnosti potencijalnih investicija za projekte iz oblasti energetike, energetske infrastrukture i industrije koji bi mogli biti interesantni za područje nekadašnje Koksare. Stečajni upravnik Almir Bajrić zahvalio je Ministarstvu i Vladi Federacije BiH na spremnosti da se uključi u ovaj proces, ističući da je važno da sve relevantne institucije daju doprinos u traženju investitora i nove namjene za ovaj kompleks.
Poruka sa sastanka je jasna: Lukavac ne smije ostati bez svoje industrijske perspektive. Prostor nekadašnje Koksare ne treba biti simbol gašenja jedne fabrike, nego početak nove razvojne šanse za grad, radnike i cijeli Tuzlanski kanton.
Na VII Internacionalnom festivalu muzike „Skala“, održanom u Brčkom, izuzetne rezultate ostvarile su naše mlade violinistice Ema Mehmedović i Stella Nicole Oštraković, naše sjajne zvjezdice Studija violine.
Ema Mehmedović osvojila je prvu nagradu sa maksimalnih 100 bodova, dok je Stella Nicole Oštraković također nagrađena prvom nagradom sa osvojenih 97,5 bodova.
Ovi rezultati svjedoče njihovoj izuzetnoj muzikalnosti i posvećenosti instrumentu, ali i o kontinuiranom i stručnom pedagoškom radu profesorice violine Marije Milenković.
Kao polaznice Studija violine Centra za zdravo i kreativno odrastanje Centra za kulturu Lukavac, mlade umjetnice dostojno su predstavile svoj grad i našu ustanovu, ostvarivši uspjeh koji prevazilazi takmičarski karakter festivala i postaje potvrda važnosti ulaganja u kulturno i umjetničko obrazovanje djece i mladih.
Internacionalni festival muzike „Skala“ okuplja veliki broj mladih muzičara iz različitih sredina, pružajući im priliku da svoje znanje, talenat i interpretativne sposobnosti predstave pred stručnim žirijem i publikom. Upravo zbog toga osvojene nagrade imaju posebnu težinu i predstavljaju značajno priznanje za trud, rad i umjetnički razvoj mladih violinistica.
Svi penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1. jula mogu očekivati novo povećanje penzija, potvrdio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Kako je istakao, riječ je o redovnom usklađivanju penzija koje će biti obračunato na već povećane iznose koje penzioneri trenutno primaju, a ne na prošlogodišnje penzije.
„Ono što je važno jeste da se povećanje ne obračunava na prošlogodišnje penzije nego na već povećane penzije koje danas primaju penzioneri“, izjavio je Delić.
Najniža penzija 700 KM
To znači da će se novo povećanje obračunavati na sadašnji iznos najniže penzije od 666,76 KM, a ne na prošlogodišnjih 599 KM. Prema procjenama resornog ministarstva, ukoliko statistički pokazatelji ostanu na sadašnjem nivou, najniža penzija nakon julskog usklađivanja mogla bi iznositi oko 700 KM.
Delić je podsjetio da su izmjenama zakona omogućena dva usklađivanja penzija godišnje, što bi trebalo osigurati brže prilagođavanje primanja penzionera ekonomskim kretanjima i rastu troškova života.
U međuvremenu, penzije za mjesec maj bit će isplaćene 5. juna preko Jedinstvenog računa trezora Federacije BiH. Pravo na isplatu ostvaruje ukupno 468.769 korisnika, dok će za tu namjenu biti izdvojeno oko 355,7 miliona konvertibilnih maraka.
Prosječna samostalna penzija za maj iznosi 851,60 KM.
Za korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. godine najniža penzija iznosi 666,76 KM, zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.
Osnovice za obračun
Kada je riječ o korisnicima koji su pravo ostvarili nakon 1. januara 2026. godine, osnovica za izračun najniže penzije iznosi 724,36 KM, a visina primanja zavisi od dužine penzijskog staža. Tako penzioneri sa manje od 20 godina staža primaju 434,62 KM, dok oni sa 40 i više godina staža ostvaruju pravo na 688,14 KM. Zagarantovana penzija za korisnike sa 40 i više godina staža iznosi 842,44 KM.
Najniža invalidska i najniža porodična penzija trenutno iznose po 651,92 KM, dok korisnici koji su pravo ostvarili prema posebnim propisima, uključujući i braniteljske zakone, primaju najniže 666,76 KM.
Najavljeno julsko povećanje sigurno će obradovati veliki broj penzionera, posebno one koji primaju najniže penzije, a konačan procenat usklađivanja bit će poznat nakon objave zvaničnih statističkih pokazatelja.
Usvajanje Pravilnika o zdravstvenom osiguranju radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine na Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH predstavlja samo privremeno primirje, jer se njime cementira rok od 42 dana bolovanja na teret poslodavca dok se suštinski konflikt oko novog zakona samo odgađa.
Dok se čeka da Vlada FBiH po hitnom postupku verifikuje ovaj Pravilnik, Sindikat ga tretira kao ključnu pobjedu i odbijaju bilo kakvo smanjenje ovog roka koji vide kao zakonski bedem protiv izrabljivanja bolesnih radnika.
Sa druge strane, poslodavci ovaj dokument smatraju neodrživim nametom i insistiraju na tome da se njihova obaveza drastično skrati na svega 15 do 20 dana, prebacujući ostatak finansijskog tereta na državu.
Konflikt se dodatno zaoštrava na pitanju kontrole, gdje biznis sektor zahtijeva direktan uvid u medicinsku dokumentaciju radnika kako bi spriječio masovne zloupotrebe sistema.
Stručnjaci takve zahtjeve oštro režu, opravdano upozoravajući da bi ulaženje u zdravstvene kartone pretvorilo radna mjesta u poligone za ucjene i grubo prekršilo državni Zakon o zaštiti ličnih podataka.
Cijela ova institucionalna blokada ostavlja radnu grupu sa nemogućom misijom da u roku od 90 dana kreira novi Zakon o zdravstvenom osiguranju koji mora pomiriti ove nepomirljive stavove.
A kako ih pomiriti? Nikako. Jer sindikat ne odustaje od 42 dana, poslodavci su nezadovoljni, a Zakon je na “dugom štapu”.
Trenutno u Federaciji BiH poslodavac snosi troškove naknade plaće tokom prvih 42 dana bolovanja radnika. Nakon toga troškove preuzima nadležni zavod zdravstvenog osiguranja.
Poslodavci već godinama tvrde da je takvo rješenje među najnepovoljnijim u regiji te da predstavlja značajan finansijski teret, posebno za mala i srednja preduzeća.
S druge strane, sindikati upozoravaju da bi smanjenje perioda od 42 dana moglo otvoriti prostor za pritiske na radnike da se vraćaju na posao prije nego što se oporave, naročito u sektorima s nižim primanjima i slabijom zaštitom zaposlenih.
Poslodavci tvrde da problem nije samo dužina bolovanja nego i nedostatak efikasne kontrole.
Prema njihovim navodima, postoje brojni slučajevi zloupotreba sistema bolovanja, ali poslodavci nemaju gotovo nikakve mehanizme da provjere opravdanost odsustva zaposlenika.
Upravo zbog toga su tražili da se razmotri kraći period finansiranja bolovanja od strane poslodavca, ali i uvođenje strožih kontrolnih mehanizama.
Sindikati smatraju da se problem zloupotreba ne može rješavati preko leđa svih radnika. Njihov argument je da država i zdravstveni sistem trebaju otkrivati eventualne zloupotrebe, a ne smanjivati postojeća radnička prava.
Također upozoravaju da bi smanjenje perioda od 42 dana predstavljalo presedan kojim bi se postepeno mogla smanjivati i druga radnička prava.
Jedan od prijedloga bio je da se poslodavcima omogući veći uvid u zdravstvenu dokumentaciju radnika koji su duže na bolovanju.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi takvo rješenje moglo doći u koliziju sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, jer podaci o zdravstvenom stanju spadaju među najzaštićenije kategorije ličnih podataka.
Zbog toga se eventualne reforme ne mogu svesti samo na izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, već bi zahtijevale usklađivanje više propisa.
Iako je Ekonomsko-socijalno vijeće danas na sjednici usvojilo Pravilnik kojim ostaje važeće rješenje od 42 dana, time nije okončan spor između poslodavaca i sindikata.
Naprotiv, današnja sjednica pokazala je da su socijalni partneri postigli dogovor samo o privremenom rješenju, dok će suštinska rasprava biti otvorena tokom izrade potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za Faktor kaže da će Pravilnik ići na Vladu FBiH i to u što kraćem roku.
– Dogovoreno je da Vlada FBiH čim prije usvoji ovaj Pravilnik. Ostaju 42 dana, mi od toga ne odustajemo. To je naše pravo. Poslodavci jesu pokrenuli inicijativu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvneom osiguranju u FBiH, ali to je na dugom štapu i mi nećemo odustati od naša 42 dana – kazao je Kurtović.
Kada je u pitanju Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, radna grupa je zaključila da je neophodno donijeti novi tekst zakona, pa je dogovoreno da radna grupa nastavi rad te da u roku od 90 dana dostavi tekst novog zakona.
– Zaključili smo da ne postoji razlika u stavovima socijalnih partnera, kada je u pitanju potreba zaštite osiguranika kojima je zdravstvena zaštita potreba, ali smo zaključili da je konačno došlo vrijeme, ako ne ukine, onda smanji zloupotreba bolovanja i da se kroz to omoguće veća primanja uposlenika koji poslove obavljaju na korektan način – rekao je danas nakon sjednice novinarima predsjednik ESV-a Safudin Čengić.
Kurtović na sve ovo kaže da je “na dugom štapu”, te da Sindikat ne odustaje od 42 dana.
Međutim, sve ono što traže poslodavci u Federaciji BiH, a njihov prvi prijedlog je bio da 15 dana bolovanja radniku plaća poslodavac, a sve dalje da troškove snosi neko drugi, odnosno zavodi zdravstvenog osiguranja, prema mišljenju stručnjaka je nemoguće, jer zavodi nemaju taj novac.
Bilo je i prijedloga da se radniku, ako je na bolovanju duže od 20 dana traži stav liječnika, ili da se poslodavcu omogući uvid u zdravstveno stanje što je nemoguće, jer to ne dozvoljava Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine.
Da bi se išlo u ovakve izmjene, potrebno je mijenjati tri zakona, Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, Zakon o radu FBiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka koji je na nivou države, a ne entiteta.
Odluka o izmjeni reda vožnje javnog prevoza u Lukavcu, kojom se ukida saobraćanje subotom i smanjuje broj polazaka na pojedinim linijama od 01.06.2026. godine, otvara ozbiljno pitanje razumijevanja stvarnih potreba građana koji zavise od ovog vida transporta.
Na papiru, ovakve mjere često se predstavljaju kao “racionalizacija” ili “prilagođavanje potrebama korisnika”. U praksi, međutim, rezultat je suprotan: smanjenje dostupnosti javnog prevoza upravo u terminima kada je on mnogima najpotrebniji. Posebno problematično je ukidanje subotnjeg saobraćaja na više linija, jer se time direktno pogađaju radnici koji rade u smjenama, zaposleni u trgovini, zdravstvu, industriji i uslužnim djelatnostima – sektorima koji odavno ne funkcionišu po klasičnom “ponedjeljak–petak” modelu.
Savremeno tržište rada u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Lukavcu, već dugo je organizovano kroz smjenski i vikend rad. Upravo zato javni prevoz ne može biti planiran isključivo prema logici “radnih dana i radnog vremena administracije”, već mora pratiti realne životne ritmove građana. Kada se to zanemari, posljedica nije samo nelagodnost, nego konkretno ograničavanje prava na mobilnost.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovakve odluke donose bez vidljive javne rasprave ili detaljnog objašnjenja alternativnih rješenja. Ako već postoji problem nerentabilnosti pojedinih linija ili nedovoljnog broja putnika, rješenje ne može biti jednostavno ukidanje polazaka, nego prilagođavanje sistema – kroz smanjene, ali stabilne vikend linije, koordinaciju sa smjenskim radom ili uvođenje fleksibilnijih modela prevoza.
U konačnici, javni prevoz nije samo ekonomska kategorija, nego i društvena infrastruktura. Njegova funkcija nije da bude samoodrživ po svaku cijenu, nego da omogući osnovnu povezanost stanovništva sa poslom, obrazovanjem, zdravstvom i svakodnevnim životom. Svako reduciranje bez jasne socijalne komponente u planiranju neminovno vodi ka isključenju dijela građana iz normalnog funkcionisanja grada.
Ostaje pitanje koje se ovakvim odlukama stalno ponavlja: da li se javni prevoz planira za stvarne ljude i njihove potrebe, ili isključivo kroz tabelarne izračune koji ne vide širu sliku svakodnevnog života?
Sportska dvorana u Lukavcu bila je mjesto okupljanja ljubitelja automobilizma, kolekcionarstva i minijaturnih modela vozila, gdje je svečano otvoren „Sajam autića Lukavac 2026“.
Manifestacija je okupila više od 30 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, koji su na preko 100 metara izložbenog prostora predstavili hiljade modela autića, kolekcionarskih primjeraka i rijetkih eksponata. Organizatori ističu da sajam iz godine u godinu raste i prerasta u jednu od prepoznatljivijih manifestacija ove vrste u Tuzlanskom kantonu.
Posebnu pažnju građana privukao je defile oldtimera, sportskih automobila i motocikala kroz gradske ulice, koji je dodatno obogatio sadržaj manifestacije.
Prisutnima su se obratili organizator sajma Kenan Bajrić, gradonačelnik Lukavca Edin Delić, voditeljica Turističkog ureda Grada Lukavca Jasminka Memić i predsjedavajući Gradskog vijeća Lukavac Midhat Sarajlić.
Govoreći o nastanku sajma, Bajrić je podsjetio da je ideja pokrenuta prije tri godine iz ljubavi prema automobilima i kolekcionarstvu, te da je danas prerasla u događaj koji okuplja izlagače i posjetioce iz cijelog regiona.
Gradonačelnik Delić, koji je i zvanično otvorio manifestaciju, naglasio je značaj ovakvih događaja za promociju grada, te predložio da Sajam autića bude uvršten među manifestacije od posebnog značaja za Grad Lukavac.
Jasminka Memić istakla je važnost sajma za turističku promociju grada, dok je Midhat Sarajlić poželio dobrodošlicu svim izlagačima i gostima, naglašavajući da Lukavac postaje mjesto susreta kolekcionara i zaljubljenika u automobile.
Pored izložbe modela autića, posjetioci su imali priliku pogledati izložbu starih registarskih tablica, upoznati se sa specijalnim električnim biciklima te uživati u druženju kolekcionara i pratećem programu.
Suorganizator manifestacije bio je Centar za kulturu Lukavac, a organizatori već najavljuju još bogatije izdanje naredne godine, s ciljem da „Sajam autića Lukavac“ dodatno učvrsti status jednog od prepoznatljivih regionalnih događaja za ljubitelje automobilizma i kolekcionarstva.
Nakon desetak dana remontnih aktivnosti na poboljšanju proizvodnih procesa, radovi na održavanju pogona rotacione peći uspješno su završeni u četvrtak, 28.05.2026. godine.
Jutros u 04:00 sata započeo je proces zagrijavanja sistema, a početak proizvodnje cementnog klinkera očekuje se za otprilike 40 sati.
Ovaj zahtjevni zadatak realiziran je u rekordnom roku zaslugom naših vrijednih i stručnih zaposlenika. Zahvaljujemo svima na izvrsno obavljenom poslu, a građanima i građankama Lukavca na podršci i razumijevanju
O svim koracima uredno su obaviještene i nadležne institucije.
Penzije za maj u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će isplaćene u petak, 5. juna, preko Jedinstvenog računa riznice Fdereacije Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO/PIO).
Za korisnike koji su pravo na penziju ostvarili do 1. januara 2026. godine najniža penzija iznosi 666,76 KM, zagarantovana 795,74 KM, dok najviša penzija iznosi 3.333,79 KM.
U skladu s izmjenama i dopunama Zakona o MIO, za korisnike koji pravo na penziju ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine osnovica za izračun najniže penzije utvrđena je u iznosu od 724,36 KM.
Na temelju te osnovice najniža penzija za osiguranike s manje od 20 godina staža iznosi 434,62 KM, za staž od 20 do 25 godina 470,83 KM, za staž od 25 do 30 godina 507,05 KM, za staž od 30 do 35 godina 543,27 KM, za staž od 35 do 40 godina 615,71 KM, dok za osiguranike s 40 i više godina staža iznosi 688,14 KM.
Najniža invalidska i najniža porodična penzija za korisnike koji su pravo ostvarili nakon 1. januara 2026. godine utvrđene su u iznosu od 651,92 KM.
Istovremeno, zagarantovana penzija za korisnike s 40 i više godina staža osiguranja koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. godine iznosi 842,44 KM.
Najniža penzija za korisnike koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima iz područja braniteljske populacije utvrđena je u iznosu od 666,76 KM.
Prosječna samostalna penzija za maj iznosi 851,60 KM.
Penziju za maj primit će ukupno 468.769 korisnika, a za isplatu je osigurano približno 355,7 miliona konvertibilnih maraka.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno
Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahteva pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.
