Nakon što su ovih dana potvrđeni izvođači radova za prve dvije dionice brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica s Republikom Hrvatskom, ukoliko žalbeni rok protekne bez prepreka, već tokom ljeta može se očekivati početak radova na ovom strateški važnom infrastrukturnom projektu u zapadnoj Hercegovini.
Ova investicija dio je šireg plana izgradnje brzih cesta širom Federacije BiH, uključujući Srednjobosanski, Bosansko-podrinjski i Unsko-sanski kanton, čime se rješava problem putne povezanosti u područjima koja nisu pokrivena mrežom autocesta.
Trenutno najintenzivniji radovi odvijaju se u Bosansko-podrinjskom kantonu, gdje se gradi tunel Hranjen. Ovaj tunel predstavlja ključnu dionicu brze ceste koja će Goražde povezati sa Sarajevom, skraćujući cestovnu udaljenost sa sadašnjih gotovo 96 na svega 56 kilometara, a putovanje će trajati 45 minuta umjesto dosadašnjih sat i po. Projekt ima historijski značaj za Goražde, jer će ga konačno saobraćajno integrisati s ostatkom Federacije.
U Srednjobosanskom kantonu, tačnije u Lašvanskoj dolini, već je završena prva dionica brze ceste Lašva – Nević Polje, poznata kao LOT 5, dužine 4,8 kilometara. Ona povezuje poslovnu zonu Vitez s Nević Poljem. Plan je da se gradnja nastavi prema Turbetu i dalje do Jajca, što će osigurati efikasnu vezu između Travnika, Lašve i Jajca te omogućiti novi zamah privrednom razvoju regije.
Unsko-sanski kanton se također priprema za izgradnju brze ceste. Lokalne vlasti su u saradnji s Javnim preduzećem Autoceste FBiH pokrenule pripremne aktivnosti za dionicu Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Ova cesta ne samo da će olakšati protok ljudi i robe, već je i od posebnog značaja zbog intenzivnih trgovinskih veza s Hrvatskom.
Iako nisu dio koridora Vc, Tuzlanski i Posavski kanton će biti povezani posebnom autocestom koja će se oslanjati na koridor X u Hrvatskoj. Time bi se osiguralo panevropsko povezivanje i za ovaj dio Federacije. Vlada Federacije BiH izdvojila je manji dio sredstava za početak gradnje ove autoceste, čija se vrijednost procjenjuje između 1,5 i 2 milijarde KM, a početak radova još uvijek nije precizno definisan.
Vlada Federacije BiH je u ovoj godini izdvojila ukupno 257,5 miliona KM za sve navedene projekte. Najveća pojedinačna sredstva namijenjena su za tunel Hranjen i trasu brze ceste Prača – Goražde (46,5 miliona KM), dionice brze ceste Lašva – Travnik – Jajce (43,8 miliona KM) i brzu cestu Mostar – Široki Brijeg – granica RH (43,2 miliona KM). Značajna sredstva su izdvojena i za autocestu Orašje – Tuzla (34,9 miliona KM) te brzu cestu Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH (17,2 miliona KM), kao i za dionicu Počitelj – Stolac u sklopu Jadransko-jonskog koridora (2,7 miliona KM). Ovi podaci jasno pokazuju snažno ulaganje Federacije BiH u saobraćajnu infrastrukturu, čime se regije koje su do sada bile saobraćajno zapostavljene konačno integriraju u modernu putnu mrežu zemlje. Ostaje da se i Tuzla što prije priključi na mrežu brzih saobraćajnica koje oblikuju novu sliku prometne povezanosti u zemlji.
Komentari