Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika CBAM, koji Evropska unija počinje primjenjivati od 1. januara 2026. godine, direktno će se odnositi i na privrednike u Bosni i Hercegovini, posebno na kompanije koje izvoze robu na tržište EU.
Riječ je o novom obliku naplate emisija ugljendioksida CO₂, kroz koji će domaće firme dio prihoda morati izdvajati za evropski budžet, umjesto da taj novac ostaje u zemlji.
CBAM obuhvata proizvode čija proizvodnja podrazumijeva značajne emisije ugljika, poput čelika, gvožđa, aluminija, cementa, đubriva i električne energije. Suština mehanizma je da EU izjednači troškove zagađenja između svojih kompanija, koje već plaćaju CO₂ kroz unutrašnji sistem, i proizvođača iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, koje takav sistem nemaju.
Trošak koji kompanije budu imale kroz kupovinu CO₂ certifikata neminovno će se preliti na cijene proizvoda, usluga i električne energije. To znači veće troškove proizvodnje, slabiju konkurentnost domaće privrede, ali i poskupljenja koja će na kraju osjetiti i građani.
Bosna i Hercegovina je, upozoravaju iz Brisela već godinama, mogla izbjeći ovaj porez. Evropska komisija je vlastima u BiH jasno poručila da je izuzeće moguće samo ako se uspostave berza električne energije, jedinstveno tržište struje, sistem unutrašnje trgovine emisijama CO₂, takozvani ETS, te strategija klimatske neutralnosti do 2050. godine. Nijedan od ovih uslova do danas nije ispunjen.
Krajem novembra Predstavnički dom Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, što predstavlja prvi korak ka formiranju berze struje. Da bi zakon stupio na snagu, mora ga potvrditi i Dom naroda, ali s obzirom na političke odnose, malo je vjerovatno da će se to dogoditi u kratkom roku.
Drugi ključni mehanizam, evropski ETS sistem trgovine emisijama CO₂, praktično nije ni započet. Iako su predstavnici vlasti, uključujući i predsjedavajuću Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, ranije najavljivali njegovo uvođenje, konkretnih pomaka nije bilo. ETS funkcioniše tako da kompanije kupuju ili prodaju kvote emisija, čime se zagađenje smanjuje kroz tržišne mehanizme, a prikupljeni novac ostaje u domaćim budžetima. Primjenom CBAM-a, taj novac će odlaziti u Brisel.
Kako se približava početak pune primjene CBAM-a, domaći izvoznici će morati evropskim kupcima dostavljati precizne podatke o godišnjoj emisiji CO₂. Na osnovu tih podataka kupci će kupovati certifikate, čija cijena zavisi od tržišta. Od obaveze su izuzete samo kompanije koje emituju do 50 tona CO₂ godišnje, što EU pravda olakšicama za male privredne subjekte.
Evropska unija na CBAM upozorava već četiri godine, a ekonomski stručnjaci ranije su procijenili da bi gubici za Bosnu i Hercegovinu mogli dostići i do 300 miliona KM godišnje. Taj novac, umjesto da se ulaže u energetsku tranziciju, nova radna mjesta i stabilnije cijene, biće izgubljen zbog političkog oklijevanja i nepostojanja dogovora.
Posebno zabrinjava činjenica da se, uz poskupljenje CO₂ certifikata, očekuje i lančani rast cijena električne energije, što direktno pogađa domaćinstva. Upravo zato je važno da građani znaju da CBAM nije apstraktna evropska mjera, već mehanizam koji će imati vrlo konkretne posljedice po standard, račune i ekonomsku sigurnost u Bosni i Hercegovini.
Komentari