Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez pokrenuo je inicijativu za formiranje rezervne vojske, s ciljem popune nedostajućih vojnika i jačanja spremnosti Oružanih snaga BiH.

 

Prvi rezervisti mogli bi biti aktivni početkom 2026. godine, a plan predviđa uključivanje bivših vojnika i civila bez vojnog iskustva, s posebnim prioritetom na deficitarna zanimanja poput inženjera, doktora i medicinskog osoblja.

Pravilnik o formiranju rezervnog sastava trebao bi biti objavljen za javnu raspravu do kraja septembra. Oni koji se pridruže rezervnoj vojsci primali bi naknadu i prolazili obuku prema svojoj specijalizaciji, a ne kroz klasične vojne vježbe. Ministar Helez navodi da je cilj osigurati veći nivo zaštite državnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Mišljenja o inicijativi su podijeljena. Penzionisani pukovnik Hamza Višća upozorava da bi plan mogao ostati neostvariv zbog nedostatka finansijskih sredstava i političkih nesuglasica, te ističe da bi reorganizacija i modernizacija postojećih Oružanih snaga bila efikasnija. S druge strane, bivši zamjenik ministra odbrane Sead Jusić smatra da rezervne snage mogu unaprijediti sigurnosnu spremnost i da bi obuka mladih trebala biti motivirajuća, a ne obavezna.

Oružane snage BiH trenutno broje oko 8.000 vojnika, s oko dvije hiljade nepopunjenih pozicija, dok polovica vojnog kadra u narednih osam godina ispunjava uvjete za penziju. Vojni budžet za 2025. godinu iznosi oko 199,5 miliona eura, od čega većina ide na plaće, dok je za novu opremu i naoružanje predviđeno tek 3,7 miliona eura. Političke nesuglasice na entitetskom nivou dodatno otežavaju osiguranje sredstava i provedbu plana.

Formiranje rezervnog sastava predviđeno je Zakonom o odbrani iz 2006. godine, ali nikada nije zaživjelo. Ova inicijativa dolazi nakon uvođenja obavezne vojne obuke u susjednim državama i osnivanja rezervne policije u entitetu Republika Srpska, te predstavlja pokušaj prilagođavanja regionalnim sigurnosnim izazovima i unutrašnjim potrebama BiH.

/RSE/

Komentari

Prethodni članakPrihodi od indirektnih poreza rastu, građani nemaju koristi
Naredni članakTuzla u znaku knjige: počinje Sajam knjige 2025