Cijene mesa u Bosni i Hercegovini dostigle su rekordne iznose, a potrošači se sve češće suočavaju s poskupljenjima u mesnicama, trgovinama i na pijacama.
Kilogram junetine bez kosti trenutno košta oko 25 KM, dok je prošle godine cijena iznosila oko 20 KM. Prije dvije godine ista vrsta mesa mogla se kupiti i za 14 KM. Značajan rast bilježi i cijena mljevenog mesa – koje se prije godinu dana moglo pronaći po cijeni od oko 9 KM, dok danas često prelazi i 20 KM po kilogramu.
Poskupjelo je i pileće meso. Kilogram pilećeg filea je prije šest mjeseci koštao oko 12 KM, a danas se prodaje po cijeni od 15 KM. Posebno je skupa i janjetina, koja je rijetko dostupna na tržištu, a cijene se kreću od 25 do čak 30 KM po kilogramu.
Rast cijena bilježe i suhomesnati proizvodi. Suho i dimljeno meso u zavisnosti od vrste i kvaliteta dostiže cijenu i do 50 KM po kilogramu, a u pojedinim slučajevima i više.
Domaća proizvodnja ne pokriva potrebe
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut ističe da je osnovni razlog visokih cijena gotovo uništena domaća proizvodnja.
– Uvoz mesa je deset puta veći od izvoza. Samo prošle godine uvoz mesa iznosio je više od 600 miliona KM. Federacija BiH jeste povećala proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava potrebe tržišta. Sve dok ne podignemo domaću proizvodnju, ovakvo stanje će se nastaviti – kazao je Bulut.
On dodaje da se većina mesa uvozi iz Evropske unije, gdje je također došlo do značajnog rasta cijena.
Sličan stav ima i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH Admir Kahriman, koji navodi da je u Evropskoj uniji zabilježen pad proizvodnje mesa od oko 30 posto.
– Zbog pada proizvodnje u Evropi došlo je do poskupljenja, a manje količine mesa na tržištu automatski su se odrazile i na BiH. Uz to, potražnja dodatno utiče na formiranje cijena – ističe Kahriman.
Više od 70 posto mesa je uvozno
Prema riječima Kahrimana, na tržištu Bosne i Hercegovine više od 70 posto mesa je uvozno, dok se domaća proizvodnja sistemski zanemaruje.
– Već deset godina upozoravamo da je neophodno sistemski povećavati proizvodnju, ali za to nema sluha u nadležnim ministarstvima. Uprkos velikom trudu domaćih farmera, mnogi gube volju da nastave proizvodnju – naglašava on.
Zašto je proizvodnja manja
Bulut navodi da su podaci o padu proizvodnje alarmantni. U Federaciji BiH se do 2021. godine godišnje proizvodilo oko 20.000 tovnih junadi, dok je prošle godine ta brojka pala na svega 3.000.
– Ove godine možda dostignemo oko 10.000 grla, ali ni to nije ni blizu stvarnih potreba tržišta. Imamo uslove za ozbiljnu proizvodnju, ali bez konkretnih poteza vlasti to malo znači – zaključuje Bulut.
Komentari