Gotovo dvije trećine građana Bosne i Hercegovine, tačnije 65 odsto anketiranih, smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru, dok samo 14 odsto vjeruje u suprotno. Ovo je ključni nalaz istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) o mišljenju građana Zapadnog Balkana. Broj onih koji vjeruju u pravi smjer manji je u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosio 21 odsto.

Kao najveći problemi koji opterećuju zemlju detektovani su visoke cijene i troškovi života, korupcija, politička situacija, nezaposlenost i bezbjednost.

Uprkos velikom nezadovoljstvu pravcem u kojem zemlja ide, velika većina ne vjeruje u novi oružani sukob. Ukupno 72 odsto ispitanika smatra da je djelimično ili vrlo nevjerovatno da dođe do rata, dok samo pet odsto misli da je to vrlo vjerovatno. Ipak, blago veći procenat onih koji vjeruju u rat je u Federaciji BiH (pet odsto) u odnosu na RS (tri odsto), pri čemu Bošnjaci (pet odsto) najviše strahuju od obnove sukoba. Najčešći navedeni razlozi zbog kojih bi moglo doći do oružanih sukoba su politička i ekonomska nestabilnost (43 odsto) i etničke tenzije (39 odsto). U slučaju rata, 60 odsto ispitanika vjeruje da bi međunarodna zajednica intervenisala.

Kada je riječ o međunarodnim partnerima, građani su podijeljeni po entitetskim i nacionalnim linijama. Kao najvažniji saveznik BiH, Turska se izdvaja sa 16 odsto, a slijede je Srbija i Evropska unija (EU) sa po 15 odsto. Međutim, Tursku kao najvažniju vide Bošnjaci (31 odsto) i ispitanici iz Federacije BiH (25 odsto), dok Srbi (46 odsto) i ispitanici iz RS (38 odsto) najviše vjeruju Srbiji. Hrvati najviše vjeruju Hrvatskoj (52 odsto).

Slične podjele prisutne su i kod percipiranih prijetnji. Ukupno 28 odsto ispitanika vidi Srbiju kao najveću prijetnju po BiH, zatim slijede SAD (18 odsto) i Rusija (16 odsto). Srbiju kao najveću prijetnju vidi 42 odsto Bošnjaka i 40 odsto Hrvata, dok je manje od jedan odsto Srba dijeli to mišljenje. S druge strane, SAD kao najveću prijetnju vide uglavnom ispitanici iz RS i 42 odsto Srba.

Dominantno nezadovoljstvo političarima i zahtjev za ekspertima
Povjerenje u domaće političke lidere je izuzetno nisko, jer samo 17 odsto ispitanika smatra da oni rade dobro. Čak 76 odsto smatra da su potrebni drugačiji lideri. Najveći broj anketiranih (45 odsto) smatra da bi političare trebali zamijeniti eksperti koji nisu povezani s politikom, dok 39 odsto želi biznismene koji su postigli uspjehe izvan politike.

Rad ključnih institucija je ocijenjen vrlo loše: 49 odsto ispitanika smatra da Savjet ministara BiH radi vrlo loše, a 50 odsto je Vladi Federacije BiH dalo najgoru ocjenu. Vladi Republike Srpske je najbolju ocjenu dalo devet odsto ispitanika, a najgoru 38 odsto.

Na području BiH anketirano je 1.219 ispitanika, a istraživanje je sprovela agencija Ipsos od 16. maja do 7. jula ove godine.

/BHRT/

Komentari

Prethodni članakDomaća proizvodnja sjemena ne može pratiti uvoz, BiH kritično ovisna o vanjskim resursima
Naredni članakProtesti u Tuzli: Penzioneri su danas digli glas protiv nepravde i neusklađenog Zakona