Igra na sreću za mnoge građane Bosne i Hercegovine nije samo prilika za dobitak, već i bijeg od svakodnevnih problema. Ipak, granica između razonode i opasne ovisnosti sve je tanja.

„Treba igrati i nadati se. Vrlo je bitno da čovjek ima nešto naprijed, a to je nada“, kazuje jedan stariji građanin koji redovno igra loto. Priča kako je 1979. godine sanjao brojeve koji su se pokazali dobitnima. Od tada, ne prestaje igrati. „Svaki put po jedan listić“, kaže, dok prisjeća se da je tadašnji dobitak podijelio prijateljima i porodici koji su tim novcem išli na godišnji odmor.

No, dok za neke igra ostaje u domenu zabave, za druge prerasta u svakodnevnu borbu sa samim sobom.

Statistike su zabrinjavajuće. Samo prošle godine u BiH je na igre na sreću potrošeno više od 1,6 milijardi konvertibilnih maraka. Novac koji bi, kako kažu stručnjaci, mogao u potpunosti preoblikovati obrazovni ili zdravstveni sistem, umjesto toga nestaje u automatima i kladionicama.

Jedan od vodećih stručnjaka za liječenje ovisnosti o kockanju u Bosni i Hercegovini, dr. Mevludin Hazanović, upozorava na ozbiljnost problema:

„Ovisnost o kocki nije hemijska poput one o alkoholu ili drogama. To je ovisnost o ponašanju. Takve osobe ne mogu reći ‘ne’ svojoj navici“, ističe dr. Hazanović.

Simptomi patološkog kockanja često su skriveni. Osobe lažu, zadužuju se, uništavaju odnose sa najbližima. U nekim slučajevima, ovisnici dovode cijelu porodicu u finansijski i emocionalni ponor.

„Imam pacijente koji noću, dok im supruga spava pored njih, izgube cijelu platu kockajući. Ujutro lažu, šute, ne znaju kako to reći“, priča doktor Hazanović. Neki, u bezizlaznim situacijama, nažalost čak pokušaju i samoubistvo.

Kako bi se stalo ukraj ovom rastućem problemu, institucije u BiH ulažu napore u pružanje pomoći. U Federaciji BiH aktivna je help-linija za ovisnike o kockanju, a posebno vrijedan primjer dolazi iz Sarajeva – Muftijstvo Sarajevsko, na čelu s Neđadom Grabusom, pokrenulo je online grupu za podršku ovisnicima.

„Grupa funkcioniše na vrlo profesionalnom nivou i otvorena je za sve građane, bez obzira iz kojeg kantona dolaze“, poručuju organizatori.

U društvu u kojem se o problemima mentalnog zdravlja i dalje govori tiho, ovakve inicijative predstavljaju svjetlo nade. Jer kockanje nije samo stvar sreće – za mnoge, to je tiha bolest koja ih iz dana u dan gura sve dublje u očaj.

Stručnjaci apeliraju: prepoznajte znakove na vrijeme i potražite pomoć. Jer, kako kažu, prvi korak ka ozdravljenju je priznati da postoji problem.

Komentari

Prethodni članakObavijest o javnoj raspravi o Nacrtu Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025-2045
Naredni članakObustave i izmjene režima saobraćaja: Detaljan izvještaj stanja na cestama i graničnim prelazima