Na proteklim izborima, održanim 6. oktobra, možemo reći da politički Bošnjaci gotovo više ne postoje u Podrinju. Najbolnija činjenica je da Bošnjaci već tri mandata zaredom nemaju načelnika u Srebrenici – simbolu genocida i stradanja. Razlozi za ovaj poražavajući ishod su višestruki, a nažalost, odgovornost leži prvenstveno na neaktivnosti bošnjačkog političkog establišmenta, posebno Stranke demokratske akcije (SDA).
Jedan od ključnih problema jeste raspršenost Bošnjaka iz Podrinja širom svijeta, najviše u Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama. Ti ljudi, koji su direktno povezani sa ovim područjem, sve se manje uključuju u izborni proces putem pošte, jer ih političari i vlasti Bosne i Hercegovine zaboravljaju. Njihovo interesovanje budi se tek nekoliko mjeseci pred izbore, kada stranački lideri pokušavaju da pridobiju njihove glasove, samo da bi ih opet zanemarili sve do narednih izbora.
Još veći problem je strategija koju vodi SDA. Stranka često vidi građane porijeklom iz Podrinja koji žive u Federaciji Bosne i Hercegovine kao politički plijen. Umjesto da ih motiviše da se registruju i glasaju u opštinama poput Srebrenice, Vlasenice, Zvornika, Rogatice, Višegrada i Foče, SDA se trudi da njihovi glasovi doprinesu pobjedi u opštinama kao što su Vogošća, Ilijaš ili Sarajevo. Time se direktno smanjuje politički uticaj Bošnjaka u entitetu Republika Srpska, gdje su upravo potrebni snažni politički lideri kako bi se zaštitila prava povratnika.
Tuzlanski kanton, u kojem živi veliki broj građana porijeklom iz Podrinja, dodatno oslikava ovaj problem. Iako mnogi od njih vikendom posjećuju svoje rodne gradove, većina živi i radi u Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Srebreniku i Kalesiji. Umjesto da SDA i druge stranke podstiču ove ljude da se registruju u Srebrenici ili drugim gradovima Podrinja, kako bi se osigurala politička zastupljenost Bošnjaka u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, njihovi glasovi se preusmjeravaju u opštine Federacije.
Pitanje koje se nameće jeste zašto je SDA-u važnije imati načelnika u Vogošći ili Ilijašu, a ne u Srebrenici, Bratuncu ili Zvorniku? Zašto je nekim političkim strukturama u Tuzli važnije imati dva vijećnika u Tuzlanskom gradskom vijeću, nego načelnika u Srebrenici? SDA i druge stranke već godinama pokazuju sličan obrazac – bitnije im je osigurati par vijećnika u gradovima Federacije, nego ojačati političku poziciju Bošnjaka u mjestima gdje su doživjeli genocid.
Poruka je jasna: da li se odričemo gradova gdje su naši preci ukopani ili nam je bitnije ko će biti vlast u Vogošći, Ilijašu ili Tuzli? Odluka o budućnosti Bošnjaka u Podrinju, ali i Bosni i Hercegovini u cjelini, leži upravo u ovim pitanjima, a trenutni politički smjer, predvođen SDA, izgleda kao izdaja jednog od najvažnijih historijskih i moralnih zadataka – zaštite i političke borbe za Srebrenicu i Podrinje.
Komentari