Dok evropske zemlje ubrzano ulažu značajna sredstva u jačanje svoje odbrane, videći to kao ključni element geopolitičke stabilnosti, Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u Evropi koja u ovaj sektor ne ulaže gotovo ništa, upozoravaju stručnjaci.
Prema riječima Armina Kržalića iz Centra za sigurnosne studije BiH, ovakav nivo izdvajanja ne samo da onemogućava nabavku nove opreme, već dovodi u pitanje i održavanje postojeće.
“U tom segmentu stagniramo unazad možda tri ili četiri godine jer nije bilo povećanja budžeta. Ne treba zaboraviti i da se skoro 80 odsto budžeta troši na plate zaposlenika, dok ostalih samo 20 odsto ide na opremu, što ni blizu nije dovoljno da se oprema može servisirati i održavati”, istakao je Kržalić za “Nezavisne”.
Za razliku od BiH, zemlje u regionu poput Srbije i Hrvatske proteklih godina značajno su investirale u svoje odbrambene kapacitete. Kržalić smatra da se naoružavanje u regionu može kontrolisati postojećim evropskim sporazumima o kontroli naoružanja, napominjući da se pomenute zemlje nisu približile maksimumima koji bi zahtijevali promjenu tih sporazuma.
U BiH trenutno ne postoji politička volja za modernizaciju Oružanih snaga. Ukoliko bi do političkog dogovora ipak došlo, prioritet bi, prema Kržalićevom mišljenju, trebalo dati ulaganju u helikopterske kapacitete, koji bi bili ključni za pomoć civilnim strukturama u slučaju prirodnih nepogoda, kao i opremanju jedinica koje učestvuju u međunarodnim mirovnim misijama.
Poseban problem predstavlja nedostatak fiksne avijacije, zbog čega BiH godinama nema kapacitet da patrolira sopstvenim nebom. Kržalić predlaže nabavku barem minimalnog broja letjelica ili sklapanje ugovora o korišćenju kapaciteta susjednih zemalja.
Ubrzano naoružavanje širom Evrope predstavlja značajan preokret u bezbjednosnoj politici kontinenta, gdje se vojno odvraćanje sve više smatra ključnim za održavanje stabilnosti. Njemački kancelar Fridrih Merc nedavno je postigao dogovor o dodatnom zaduživanju zemlje radi jačanja oružanih snaga, a slični trendovi prisutni su i u drugim evropskim zemljama, uključujući planove za jaču saradnju EU i Velike Britanije u oblasti odbrane, te pozive Poljske za stacioniranje američkih nuklearnih snaga.
S obzirom na očekivani rast vojnih kapaciteta u Evropi u narednoj deceniji, pred vlastima u BiH, bez obzira na njihov sastav, stoji ozbiljan zadatak donošenja strateških odluka o budućnosti i razvoju Oružanih snaga BiH.
Komentari