Građani Bosne i Hercegovine sve češće se susreću s visokim računima za električnu energiju, a jedan od glavnih razloga je visoka cijena mrežarine, koja čini čak 40 posto ukupnog iznosa.
Šta sve plaćamo kroz račun za struju?
Osim same cijene električne energije, računi za domaćinstva opterećeni su dodatnim troškovima – mrežarinom za prenosnu i distributivnu mrežu, naknadama za mjerno mjesto i obnovljive izvore energije.
- Mrežarina za prenos i distribuciju čini najveću stavku na računima građana, što predstavlja svojevrsni “trošak transporta” električne energije do potrošača.
- U FBiH, mrežarina u višoj tarifi iznosi 0,0853 KM po kilovat-satu, dok je u nižoj 0,0426 KM/kWh.
- U RS, cijene mrežarine od 1. januara 2024. iznose 0,0509 KM/kWh kod jednotarifnih, dok su kod dvotarifnih brojila 0,0335 KM/kWh u nižoj i 0,669 KM/kWh u višoj tarifi.
Milioni KM čekaju dogovor
Prema riječima Damira Miljevića, eksperta za energetiku i člana Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), sredstva od mrežarine trebala bi pokriti troškove održavanja i razvoja elektroenergetske mreže. Međutim, veliki dio novca prikupljenog za prenosnu mrežu stoji neiskorišten, jer se entiteti ne mogu dogovoriti o njegovoj raspodjeli.
- “Elektroprenos na računima drži stotine miliona KM prikupljenih od mrežarine za prenos, namijenjenih održavanju, unapređenju i ulaganjima u mrežu. No, zbog političkih nesuglasica taj novac ne dolazi do krajnje svrhe, što ugrožava stabilnost sistema,” upozorava Miljević.
Hoće li prvi snijeg ponovo ugasiti svjetla?
Nedostatak ulaganja u elektroenergetsku mrežu sve češće dovodi do nestanaka struje, posebno u zimskim mjesecima. Decembarski snijeg prošle godine prouzrokovao je velike probleme, a ako se situacija ne promijeni, slični scenariji mogli bi se ponoviti i ove zime.
Dok građani plaćaju visoke račune, mrežna infrastruktura ostaje zanemarena, a dogovor o raspodjeli sredstava i dalje izostaje. Pitanje ostaje – hoće li nas prvi veći snijeg ponovo ostaviti u mraku?
Komentari