Penzije u FBiH ove godine jesu značajno povećane, a novi način usklađivanja donio je postojećim korisnicima najniže penzije oko 92 KM više mjesečno nego što su primali krajem prošle godine. Najniža penzija za ovu grupu sada iznosi 692,23 KM. To jeste osjetno povećanje, ali u vremenu kontinuiranog rasta cijena ostaje važnije pitanje, koliko se sa tim iznosom danas zaista može živjeti?
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopćilo je da je izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ukupan rast penzija u 2026. godini dostigao 15,08 posto. Najniža penzija za postojeće korisnike na kraju 2025. iznosila je 599,28 KM, nakon prvog usklađivanja povećana je na 666,76 KM, a poslije drugog na 692,23 KM.
Prema računici Ministarstva, korisnik najniže penzije tokom 2026. godine dobit će ukupno oko 966 KM više nego da je penzija ostala na prošlogodišnjem nivou. Povećanje, dakle, nije zanemarivo, posebno jer bi, prema procjeni Ministarstva, po starom modelu ovogodišnje usklađivanje bilo oko pet posto.
Penzije u FBiH više ne čekaju april
Jedna od važnijih promjena je način na koji će se penzije ubuduće usklađivati. Umjesto jednog redovnog usklađivanja u aprilu, novi zakon predviđa dva tokom godine, od 1. januara i 1. jula.
Promijenjena je i formula. U obračun ulaze kretanje prosječnih plata i potrošačkih cijena, u omjeru 60 prema 40, pri čemu se veći udio daje pokazatelju koji je u tom trenutku povoljniji za penzionere. To znači da bi penzije trebale brže reagovati i na rast plata i na povećanje životnih troškova.
Takvo zakonsko rješenje za penzionere predstavlja pomak, jer povećanje više ne zavisi od eventualne odluke vlasti o vanrednom usklađivanju. Dva termina sada su zakonska obaveza.
Međutim, procenat povećanja i stvarni životni standard nisu isto.
Cijene ne čekaju usklađivanje penzija
Najnoviji dostupni podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u julu 2026. bile 3,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Na mjesečnom nivou cijene su u julu blago pale, za 0,2 posto.
Posmatrano samo kroz te procente, rast najniže penzije od oko 15 posto ove godine znatno je veći od trenutne godišnje stope inflacije. To pokazuje da je novi model donio realno poboljšanje u odnosu na raniji iznos penzije.
Problem je, međutim, polazna osnova. Povećanje od 92 KM mnogo znači nekome ko je ranije raspolagao sa manje od 600 KM, ali ni 692,23 KM nije iznos koji omogućava veliku finansijsku sigurnost nakon što se plate hrana, režije, lijekovi i ostali svakodnevni troškovi.
Prosječna neto plata u Federaciji BiH u junu iznosila je 1.714 KM, što znači da najniža penzija postojećih korisnika iznosi tek oko 40 posto prosječne plate. Istovremeno, minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 1.027 KM, gotovo 335 KM više od najniže penzije.
Dodatnu sliku pritiska na kućne budžete daje sindikalna potrošačka korpa. Savez samostalnih sindikata BiH izračunao je da je u junu za četveročlanu porodicu iznosila 3.290,07 KM, od čega je gotovo polovina odlazila na prehranu. Ta korpa nije pokazatelj mjesečnih potreba jednog penzionera i ta dva iznosa ne mogu se direktno porediti, ali govori o nivou troškova s kojima se domaćinstva u Federaciji suočavaju.
Nije svaka najniža penzija oko 700 KM
U saopćenju Ministarstva posebno se ističe da je ostvarena ranija najava da će najniža penzija biti približena iznosu od 700 KM. To je tačno kada je riječ o postojećim korisnicima najniže penzije, koji sada primaju 692,23 KM, ali novi zakon za osobe koje su pravo na penziju stekle od početka 2026. donosi drugačiji sistem.
Za nove penzionere najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža. Nakon posljednjeg usklađivanja osoba sa manje od 20 godina staža može imati najnižu penziju od 451,22 KM, sa 20 do 25 godina 488,82 KM, sa 25 do 30 godina 526,42 KM, sa 30 do 35 godina 564,02 KM, a sa 35 do 40 godina 639,23 KM. Tek za 40 i više godina staža najniži iznos dostiže 714,43 KM.
Zato formulacija o najnižoj penziji od „oko 700 KM“, bez dodatnog objašnjenja, ne daje potpunu sliku novog sistema.
S druge strane, upravo je uvođenje različitih minimalnih iznosa bilo dio namjere zakonodavca da se snažnije vrednuju godine rada i uplaćeni doprinosi. Za postojeće penzionere stečena prava nisu umanjena, dok se novi način obračuna primjenjuje na one koji pravo ostvaruju od 1. januara 2026. godine.
Povećanje jeste značajno, ali pitanje standarda ostaje
Penzije u FBiH novim zakonskim rješenjem dobile su povoljniji i češći model usklađivanja. Za postojećeg korisnika najniže penzije razlika između 599,28 i 692,23 KM svakako nije mala, posebno kada se posmatra na godišnjem nivou.
Ipak, podatak da je penzija povećana za 15,08 posto sam po sebi ne govori dovoljno o kvalitetu života penzionera. Za čovjeka koji raspolaže sa nešto manje od 700 KM presudno je koliko nakon plaćenih računa, hrane i lijekova ostaje za ostale potrebe.
U Federaciji BiH trenutno penziju prima više od 472.000 korisnika, a prosječna samostalna penzija za august iznosila je 884,96 KM. Najniža penzija od 692,23 KM i dalje je znatno ispod tog prosjeka, a još veća finansijska ograničenja imaju novi korisnici kojima, zavisno od staža, pripadaju niži minimalni iznosi.
Novi zakon je zato donio mjerljiv pomak i povoljniji mehanizam nego ranije, ali brojka od gotovo 700 KM teško može sama po sebi biti mjera zadovoljavajućeg životnog standarda. Koliko je reforma uspješna dugoročno će više pokazati kupovna moć penzionera nego procenat zapisan uz pojedinačno usklađivanje.
Komentari