U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se novi Zakon o radu koji bi trebao preciznije urediti radno vrijeme, korištenje godišnjeg odmora, nadzor nad provođenjem propisa i odgovornost poslodavaca.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da je prijedlog zakona upućen Vladi FBiH na usvajanje, a jedna od značajnijih novina odnosi se na fleksibilnije korištenje godišnjeg odmora.
Prema predloženim rješenjima, radnici bi godišnji odmor, u dogovoru s poslodavcem, mogli koristiti u više dijelova. Važeći propisi trenutno omogućavaju korištenje odmora u najviše dva dijela.
Planirano je i povećanje broja dana godišnjeg odmora za pojedine kategorije zaposlenih. Tako bi majke trebale imati pravo na dodatni dan godišnjeg odmora za svako rođeno dijete.
Novi zakon trebao bi donijeti i strože kazne za poslodavce koji ne poštuju prava radnika, kao i veća ovlaštenja inspekcijskih organa.
Promjene se pripremaju u trenutku kada se dio zaposlenih u privatnom sektoru suočava s problemima prilikom ostvarivanja prava na sedmični i godišnji odmor. U pojedinim djelatnostima radnici imaju samo jedan slobodan dan sedmično, dok postoje i slučajevi u kojima godišnji odmor traje kraće od zakonom propisanih najmanje 20 radnih dana.
Posebno problematična je praksa prema kojoj pojedini poslodavci od zaposlenih zahtijevaju da naknadno odrade dane koje su proveli na godišnjem odmoru. Iz resornog ministarstva naglašavaju da takav zahtjev nema uporište u zakonu.
Prema važećem Zakonu o radu FBiH, radniku pripada najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora, dok puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati sedmično. Radna sedmica može biti raspoređena na pet ili šest dana.
Sindikati traže dva slobodna dana sedmično
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Samir Kurtović smatra da bi radnicima trebalo osigurati dva slobodna dana tokom sedmice, bez obzira na to o kojim danima je riječ. Sindikat će, kako je najavio, pokušati ovo pitanje dodatno urediti kroz kolektivne ugovore.
Trajanje godišnjeg odmora može zavisiti i od radnog staža, stručne spreme i drugih kriterija utvrđenih kolektivnim ugovorima. Prema riječima Kurtovića, maksimalno trajanje godišnjeg odmora kroz kolektivne ugovore povećano je sa 30 na 36 radnih dana.
Iz sindikata također upozoravaju da je neprihvatljivo od radnika zahtijevati naknadno odrađivanje dana godišnjeg odmora.
Poslodavci pozivaju na poštivanje zakona
Predstavnik Grupacije trgovine pri Udruženju poslodavaca FBiH Ramiz Mušić naveo je da se pravo na najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora poštuje u većini kompanija, uključujući trgovinu, ugostiteljstvo i građevinarstvo.
Istakao je da Udruženje poslodavaca ne podržava kršenje radničkih prava i pozvao kompanije da dosljedno primjenjuju propise koji uređuju sedmični i godišnji odmor.
Smatra da bi eventualne promjene minimalnog trajanja godišnjeg odmora trebalo definisati kroz novi Zakon o radu i dogovor socijalnih partnera.
Veća ovlaštenja inspekcijama
Delić je podsjetio da puno radno vrijeme ne smije prelaziti 40 sati sedmično, dok je prekovremeni rad dozvoljen samo u zakonom predviđenim situacijama, uz obavezno evidentiranje i odgovarajuću naknadu.
Prema važećim propisima, prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana. Poslodavac je dužan planirati korištenje odmora vodeći računa o organizaciji posla, ali i potrebama radnika.
Federalno ministarstvo rada do sada, prema Delićevim riječima, nije zaprimilo direktne prijave zaposlenih zbog zahtjeva da naknadno odrađuju godišnji odmor. Prijave koje ukazuju na moguće kršenje prava prosljeđuju se nadležnim inspekcijama.
Jedan od problema u provođenju zakona predstavlja i nedovoljan broj inspektora rada. Zbog toga je zatraženo jačanje kadrovskih kapaciteta inspekcijskih organa kako bi kontrole bile češće i efikasnije.
Radnici su pozvani da prijave slučajeve u kojima smatraju da su njihova prava prekršena, dok bi novi Zakon o radu trebao omogućiti efikasniji nadzor i strožije sankcionisanje nepravilnosti.
Komentari