Lukavac inovacijama održava razvoj

Investiranje u infrastrukturu i inovacije ključan je pokretač privrednog rasta i razvoja, a Bosna i Hercegovina se obavezala da će u skladu sa međunarodnim strateškim dokumentima koje je potpisala poticati investicije. To je jedan od ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030 usaglašene na nivou zemalja članica Ujedinjenih nacija. Uporedo s tim ide i stvaranje novih privrednih grana, i korištenje informacionih i komunikacionih tehnologija, a kompanije sve više postaju svjesne da bez ulaganja ne mogu opstati. Priča o investicijama i inovacijama vodi nas u Lukavac, najveće industrijsko sjedište u Tuzlanskom kantonu.

Od 13 općina i gradova u Tuzlanskom kantonu Lukavac je najveći. Njegova površina je 350 kvadratnih kilometara. I to nije samo nekoliko zgrada oko fabrika, kaže gradonačelnik Edin Delić, ukazujući na činjenicu da je Lukavac jedna od rijetkih sredina u Bosni i Hercegovini u kojoj je skoro u potpunosti očuvana predratna industrija. No, ratna prošlost ostavila je stanovnicima Lukavca u naslijeđe obavezu da investiraju u fabrike, kako bi smanjili negativan uticaj njihovog rada na okoliš.

• Poslije rata dolazimo u fazu kad se kada se plaća cijena tog jednog na koncepta gdje se revitaliziraju industrijski objekti i na način da su nivoi zagađenja znatno veći nego što je to bilo prije rata kad je došlo do zastoja u obnovi tehnologije. Došlo je do zapostavljanja, do neulaganja u zaštitu okoliša tako da Lukavac poslije rata ulazi u jednu fazu u kojoj su incidence posebno u zimskim mjesecima zagađenja zraka u prvom redu tolike je da smo se smatrali najzagađenijim gradom u Bosni i Hercegovini, jedan od najzagadjenih gradova i slično i taj epitet nas u velikoj mjeri prati i dan danas iako su se desila osjetna poboljšanja i u smislu incidentnih zagađenja i u smislu ukupnih emisija, još uvijek je to bremenit problem Lukavca, kaže za RTVTK gradonačelnik prof. dr. Edin Delić.

Više od trećine zaposlenih građana Lukavca radi u tri velika kompleksa. U Fabrici sode, Fabrici cementa i Global ispat koksnoj industriji koja ima pet fabrika. Značajan poslodavac je Rudnik „Šikulje“ koji iskopava ugalj na površinskom kopu. Radi se o poslodavcima koji ostvaruju ogroman uticaj na ekonomiju cijele Bosne i Hercegovine. Bilo je pokušaja da se gradi još nekoliko novih pogona za spaljivanje automobilskih guma, ali Lukavac je zauzeo stav da će podržati samo one projekte koji neće dodatno zagađivati. I stalno nastoje pronalaziti nova rješenja za oporavak ovog grada od dugogodišnjeg industrijskog zagađenja. Izazov je to i za pojedince koji rade u proizvodnji.

Inovacije iz Lukavca na svjetskim sajmovima ideja

Četrdesetogodišnji radnik lukavačke Cementare Emir Ćilimković, kaže da ga je prilika da se educira na polju zaštite okoliša inspirisala da napravi inovativno rješenje kojim bi se sušenjem sortiranog otpada koji se umjesto fosilnih goriva koristi za proizvodnju energije unutar fabrike smanjila emisija CO₂. Njegova inovacija koju je radio s timom iz Cementare dobila je vrlo visoku ocjenu na prezentaciji projektnih ideja u Atini 2020. godine.

• Ideja tog rada je bila zasnovana na poboljšanju energijske efikasnosti, a ticalo se primjene tehnologije za sušenje RDF-a gdje se izdvaja vlaga iz tog materijala i podiže se dodatno kalorijska vrijednost samog materijala. Pored tog takmičenja radova na nivou BiH i nakon ciklusa gdje je izabran kao najbolje rješenje pa je bila selekcija i analiza svih radova iz različitih zemalja, naš projekt je bio treći najbolji u kategoriji preduzeća, kaže inženjer Ćilimković pojašnjavajući proceduru koju je trebalo ispoštovati u okviru programa EUREM 2020.

U svijetu je odavno narušena ravnoteža u korištenju prirodnih resursa i mogućnosti da se oni obnove, kaže profesor Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli Zehrudin Osmanović. Sad smo prinuđeni pronalaziti rješenja da tu ravnotežu vratimo, tvrdi on. Jer je u pitanju naše zdravlje i opstanak na Planeti.

• Danas se priča o okolišu prije se ni pričalo. Kad su te firme nastajale nije se pričalo o tome. Cilj je bio zaposliti što više ljudi, naći im posla i tako dalje. Danas već ulazimo u priču koja je sasvim moderna, a to je došlo sa strane s ovih prostora, a to je postavljanje nekih principa tipa ne znam ni ja ekoloških standarda okoliša i tako dalje, kaže profesor Osmanović za RTVTK.

On je dosad dobio na desetine različitih priznanja za idejna rješenja kojima bi se moglo mijenjati okruženje i u kojemu bi otpad postajao resurs za proizvodnju. Među njima zlatne medalje za inovacije sa domaćih i međunarodnih smotri. I njegova inspiracija je bio Lukavac, okruženje u kojemu živi.

• Na neki način sam pokušao stvari koje sam tu uočio npr. neka taložnica industrijska – Bijelo more – došao sam na ideju da li bi se od tog taloga mogao napraviti cement. I tako je to krenulo. Metodologija i sve, da bi se dokazalo to što jeste, a uspio sam u tome da dokažem da to može, a na kraju je i priznato, pojašnjava.

Za izum pomoću kojeg se hemijski otpad može pretvoriti u cement, profesor Osmanović, je nagrađen sa dvije zlatne medalje, na predstavljanjima inovatora u Zagrebu i Krakovu. Njegov novi doprinos je projekt bioremedijacije, koji podrazumijeva sadnju brzorastućeg drveća paulovnije u zemljište oko fabrika. Cilj je da drvo tokom rasta iz zemlje apsorbira teške metale i na taj način čisti tlo. Paulovniju su na njegov prijedlog zasadili oko Fabrike sode, ali i u kompleksu Koksare, odnosno GIKIL-a.

• Ove godine smo zasadili ukupno 500 komada sadnica. Od toga imamo 250 komada paulovnije, a ostalo su srebrena smreka, crni i bijeli bor, crveni javor i ostalo. Ono što je karakteristično za paulovniju je da je ona brzorastuće drvo. Neki je nazivaju i carsko drvo s obzirom da ima visoku razinu apsorpcije C02 i proizvodnje kiseonika. Ona može doprinijeti u prečišćavanju zemljišta, ali i u kvalitetu samog zraka, da se smanji emisija prašine i čađi koja ide u atmosferu, kaže Emra Halilović, rukovoditeljica Sektora za zaštitu okoliša u GIKIL-u.

Postepeno se mijenjaju stvari nabolje, kažu u GIKIL-u, najvećem lukavačkom, privatizovanom industrijskom kompleksu koji zapošljava hiljadu ljudi. Više od pet godina poslovali su bez okolinske dozvole. Dobili su je zahvaljujući inovacijama. Investiranje u infrastrukturu i inovacije ključan je pokretač privrednog rasta i razvoja.

Industrijski razvoj i inovacije jedan od najistaknutijih Ciljeva Agende 2030

Otkako se 2015. godine Bosna i Hercegovina sa još 192 države članice Ujedinjenih nacija, obavezala da će provesti Agendu 2030 strateški dokument koji se sastoji od 17 ciljeva i 169 podciljeva održivog razvoja, tako je u javnosti još više na značaju dobila priča o zelenoj, cirkularnoj ekonomiji, o investicijama i obnovljivoj energiji, a inovativni pojedinci priliku da njihova idejna rješenja dobiju primjenu.

Sredine poput Lukavca zaslužuju podršku međunarodnih fondova

Suština promjena koje Bosna i Hercegovina prateći smjernice UN-ovog razvojnog programa uz inovacije, investicije i infrastrukturu želi postići je: zdravije okruženje, kvalitetnije obrazovanje i zastupljenost ljudskih prava. Ali najvažnije je postizanje konkurentnosti domaće ekonomije na evropskom i svjetskom tržištu. Na terenu, u praksi – taj se proces prirodno događa. Privatne kompanije same uviđaju da bez ulaganja u razvoj uz međunarodnu pomoć ili bez nje, nema opstanka. I došlo je vrijeme kada će industrijski centri poput ovih u Tuzlanskom kantonu zaista trebati  pomoć, kako bi na neki način nadomjestili sve što su zbog dugogodišnjeg rada fabrika izgubili, poput čistog zraka ili pitke vode, koje je na primjer u Lukavcu nestalo još prije dvije decenije.