Penzija je jedno od ključnih egzistencijalnih pitanja za većinu građana Bosne i Hercegovine. Ipak, penzioni sistem u BiH postaje sve neodrživiji, zbog čega raste zabrinutost oko toga kakav će život u starosti imati sadašnje generacije radnika.
Zato sve više ljudi traži informacije o starosnoj granici za penzionisanje u BiH, dobrovoljnom osiguranju i alternativnim načinima osiguranja dodatnih prihoda u penziji.
Kakva je trenutna starosna granica za penzionisanje u BiH?
Prema važećim propisima, muškarci u oba bh. entiteta mogu se penzionisati sa 65 godina, dok žene u Federaciji BiH odlaze u penziju sa 59, a u Republici Srpskoj također sa 59 godina. Iako se u nekim evropskim zemljama planira povećanje starosne granice za penzionisanje, u Federaciji BiH za sada nema takvih planova, potvrdio je ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP).
Kako se BiH upoređuje s ostatkom Evrope?
Dok u BiH muškarci idu u penziju sa 65 godina, Danska je postala prva evropska zemlja koja je povećala granicu na 70 godina za sve rođene poslije 31. decembra 1970. godine. S druge strane, Francuska ima najnižu granicu – 62 godine, iako će do 2030. godine biti povećana na 64.
U državama poput Slovenije starosna granica za penziju je ista za oba spola, dok se većina evropskih zemalja kreće oko granice od 65 godina.
Zašto penzioni sistem u BiH postaje neodrživ?
Penzioni sistem u BiH zasniva se na modelu međugeneracijske solidarnosti, koji funkcioniše samo kada je broj radnika znatno veći od broja penzionera. Međutim, trenutno u BiH na jednog penzionera dolazi tek nešto više od jednog radnika, dok bi za održiv sistem trebalo biti najmanje troje radnika na jednog penzionera.
Niska zaposlenost, odlazak radne snage u inostranstvo i starenje stanovništva dodatno pogoršavaju ovaj omjer. Stručnjaci procjenjuju da je potrebno najmanje 200.000 dodatno zaposlenih osoba kako bi sistem mogao funkcionisati bez ozbiljnih problema.
Mnoge penzije nisu dovoljne – rad i nakon penzionisanja
Zbog niskih penzija, mnogi građani BiH razmišljaju o radu i nakon penzionisanja. Takav trend je sve prisutniji i u razvijenim zemljama. Na primjer, u Njemačkoj, iako prosječna penzija iznosi oko 1.400 eura, više od milion penzionera radi.
Zanimljivo je da većina njih ne navodi novac kao glavni razlog, već potrebu za društvenim kontaktima, ispunjenjem i “zabavom” na poslu.
Kako osigurati sigurniju starost?
Zbog neizvjesnosti penzionog sistema, ekonomski stručnjaci preporučuju građanima investiranje u dodatne izvore sigurnosti za starost. To uključuje:
- Dobrovoljno penziono osiguranje
- Investiranje u nekretnine
- Štednju kroz dugoročne fondove
- Privatne penzione fondove
Mnogi finansijski savjetnici ističu da rana i redovna ulaganja mogu osigurati dodatne prihode u starosti i smanjiti zavisnost od državne penzije.
Zaključak
S obzirom na sve izazove s kojima se suočava penzioni sistem u Bosni i Hercegovini, važno je na vrijeme razmišljati o alternativnim načinima osiguranja sigurnije i dostojnije starosti. Informisanje o tome kada možete ići u penziju u BiH, razumijevanje stanja penzionog sistema, te ulaganje u dobrovoljno osiguranje ili druge oblike pasivnih prihoda, ključni su koraci za svakog građanina koji misli na budućnost.
Komentari