Samo tokom ove godine građani Bosne i Hercegovine akumulirali su 26,6 miliona maraka neplaćenih saobraćajnih kazni, dok strani državljani duguju dodatnih 223.000 maraka.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine razvila je novu aplikaciju koja omogućava Graničnoj policiji uvid u sve neizmirene kazne.

To znači da vozači iz BiH, ali i stranci, više neće moći preći granicu dok ne izmire dugovanja. I dalje ostaje otvoreno pitanje ko će tačno imati ovlaštenje da naplaćuje kazne na samim prijelazima.

Prema podacima BHRT-a, rekorder po iznosu neplaćenih kazni je vozač iz Gračanice koji duguje čak 106.745 maraka. Podaci su posebno iznenađujući s obzirom na to da vlasnici vozila sve kazne moraju platiti prilikom registracije, no novi sistem trebao bi dodatno smanjiti mogućnost izbjegavanja obaveza.

Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević navodi da je tehnički dio posla završen i da se sada čeka odluka Granične policije i nadležnih ministarstava o načinu primjene. Primjena sistema odnosit će se i na vozila stranih registracija, za koja do sada nije postojala mogućnost naplate kazni na granici.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto objašnjava da strana vozila često prolaze nekažnjeno, jer Granična policija trenutno nema ovlaštenje za naplatu, iako kazne može vidjeti u sistemu.

Iz Granične policije BiH saopštavaju da sistem još nije u funkciji te da ne postoji zakonsko uporište za zabranu izlaska iz države zbog neplaćenih kazni. Navode da nemaju informacije o rokovima niti načinu eventualne implementacije novog sistema.

Stručnjaci iz oblasti saobraćaja upozoravaju na dublje probleme. Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, ističe da se kazne često prepisuju na osobe bez imovine i vozila, pa naplata postaje nemoguća. Smatra da aplikacija može biti korak naprijed, ali da su problemi dublje prirode te da kaznena politika u BiH nije dovoljno efikasna.

Iz IDDEEA-e poručuju da će se naplata kazni napravljenih u inostranstvu ubuduće vršiti kroz međunarodne sporazume, čime bi trebala prestati praksa dostavljanja podataka građana privatnim firmama i advokatima van zemlje.

Komentari

Prethodni članakNovogodišnji pokloni Vijeća ministara BiH za odabrane
Naredni članakOdbijene zbog vjerskog obilježja: Komisija traži ispravku nepravde