Gotovo 1,1 milijarda ljudi u svijetu živi u uslovima višedimenzionalnog siromaštva, od toga su više od polovine djeca, navodi se u posljednjem izvještaju UNDP-a i Inicijative za ljudski razvoj i siromaštvo. Da je siromaštvo i u Bosni i Hercegovini sve izraženije, upozoravaju iz Crvenog krsta. Naglašavaju da je sve više građana koji se suočavaju s teškoćama u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Bogata zemlja siromašnih građana. Tako sociolozi opisuju paradoks u kojem živi Bosna i Hercegovina. Iako siromaštvo često nije vidljivo na prvi pogled, osjeti se u kućnim budžetima. Posebno kod onih koji žive od minimalnih plata, penzija ili socijalne pomoći. Dok potrošačka korpa iznosi preko tri hiljade maraka, sve je manje onih koji mogu priuštiti dostojanstven život bez odricanja.
Siromaštvo u našem društvu je selektivna pojava, ukazuje sociolog Esad Bajtal. Naglašava da je najveći dio društva siromašan, srednji sloj nestaje, ali ima i onih koji, kako navodi, holivudski raskošno žive.
“To znači da je naše siromaštvo projektovano, da smo opljačkani, da smo prevareni i da je društvena svojima strpana takozvanom tranzicijom u privatne džepove. Zato imate taj bogati sloj koji nama i onima koji jesu siromašni i zavisni od njihove pomoći pomaže nekom sićom, nekim ostacima i nekim kusurom od našeg bogatstva i naših para koje su strpali u svoje džepove”, ističe Bajtal.
Svaka pomoć ljudima mora biti usmjerena tako da zaštiti život, zdravlje i dostojanstvo čovjeka, poručuju iz Crvenog krsta Republike Srpske.
“Kada vidimo koliko toga se baca, koliko to drugi ljudi smatraju nepotrebnim, moramo se zapitati da li smo u potpunosti zaboravili da zaštitimo dostojanstvo onih koji bi možda to što je neko odbacio u otpad tu razliku između danas imam ili danas nemam”, upozorava Stefan Lopatić iz Crvenog krsta RS.
Siromaštvo sve izraženije, u javnim kuhinjama sve više naših sugrađana, a glavna tema rasprave u Bosni i Hercegovini i dalje je politika i pitanje – ko će s kim biti u vlasti.
Komentari