Funkcionalna uspostava POSKOK-a jedan je od značajnijih rezultata rada Vlade Federacije u protekloj godini. Istrage ovog tijela javnost prati s posebnom pažnjom. Hoće li biti ispunjena obećanja da privilegiranih nema te da niko ko zloupotrebljava javne resurse i položaj neće biti iznad države i zakona?
Strategije brojne – rješenja spora
Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini mora biti sistemska. Mjere i strategije za borbu protiv korupcije su brojne, ali u praksi rješenja su spora i na čekanju, a posljedica toga je rasprostranjena visoka korupcija. Dokaz tome je podatak da je Bosna i Hercegovina druga zemlja u Evropi, prema Indeksu percepcije korupcije, kaže profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Eldan Mujanović.
“Svakodnevno svjedočimo velikom broju nosilaca političkih funkcija koji su u očiglednom sukobu interesa povezani s različitim ekonomskim i finansijskim centrima moći s kojima posluju oni i njihovi članovi porodica i njihove kompanije i tako dalje”, ističe Mujanović.
Greška u koracima?
Zbog zakonodavnih nedostataka ili njihove neefikasne primjene, sankcioniranje je sporo ili postaje još jedan slučaj koji čeka sudski epilog.
Trebamo sistemske reforme, poručuju iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.
“Ne radi se samo o potrebi reforme pravosuđa nego i cjelokupnog sistema javnih nabavki, koncesija, sukoba interesa, zaštita prijavilaca korupcije, posebno u Federaciji, gdje nema zakona niti se u Federaciji primjenjuje Zakon o sukobu interesa i vidimo fatalne posljedice takve situacije”, naglašava Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini.
S ciljem ubrzanog rješavanja sudskih predmeta, ali i intenzivnije borbe protiv korupcije, oformljen je Posebni odjel za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u FBiH – POSKOK. Iako u početku potkapacitiran kadrom, POSKOK je iz kantonalnih tužilaštava preuzeo 731 predmet, od čega 449 predmeta iz Tužilaštva Kantona Sarajevo. Preuzimanje tolikog broja predmeta je greška u koracima, smatra stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević.
“To znači da je tih šest tužilaca u startu preopterećeno brojem predmeta. Drugi problem su novi predmeti korupcije, gdje danas ko god je nezadovoljan radom bilo kojeg personifikatora ili institucije – prijavljuje korupciju upravo ovom odjelu, čime se oni nalaze na raskrsnici rada na starim predmetima, koji su prioritetni zbog zastarjelosti i zbog elemenat, a sama činjenica da je šest tužilaca pokazuje nemoć države da se na objektivan način bori protiv ove pošasti”, ocjenjuje Dizdarević.
Nemoć države
Iz POSKOK-a su izričiti da zbog očuvanja integriteta istrage ne mogu dati spisak preuzetih predmeta, ali činjenica je da su pojedni predmeti duži period u statusu istrage. Gomilanje predmeta i neprovođenje zakona pokazuju nemoć države i njenih institucija, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac.
“Ne možete rupe u zakonima koje idu u korist kriminalu, odnosno, protiv onih koji se bore protiv kriminala popunjavati ljudima koji nemaju pojma s tim. Svoju riječ ovdje trebaju dati ljudi iz struke – kako bi se skratili procesi koji dugo traju i kako bi se izborilo sa svim vrstama, prije svega, institucionalnog kriminala. Ne može neko sjesti u kancelariju, prepisati nešto i dodati nešto svoje, već to treba raditi struka, a onda da parlament kaže zadnju riječ”, poručuje Pećanac.
U sjeni oko 700 optužnica i formiranih predmeta, osumnjičeni čekaju, a institucije su na ispitu hoće li provesti pravdu ili će čekati da predmeti zastare.
federalna.ba
Komentari