Evropsko vijeće i Evropski parlament postigli su načelni dogovor o novim pravilima za potencijalnu suspenziju bezviznog režima, što bi moglo značajno utjecati na građane Bosne i Hercegovine. Prema objavi Evropskog parlamenta, proširena je lista potencijalnih razloga za ukidanje bezviznog režima, piše klix.
Kako navode institucije Evropske unije, suspenzija bi se mogla primijeniti na države koje “krše Povelju Ujedinjenih nacija, teško krše međunarodna ljudska prava ili humanitarno pravo, kao i ne poštuju odluke međunarodnih sudova.” Upravo je posljednji dio objašnjenja ključan za BiH.
Poznato je da Bosna i Hercegovina ima nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava koje domaće vlasti nisu provele. Najpoznatiji je slučaj “Sejdić-Finci” iz 2009. godine, gdje je presuđeno da je diskriminatorno to što se građani BiH koji se ne identifikuju kao jedan od tri konstitutivna naroda ne mogu kandidovati za Predsjedništvo niti biti delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Nakon toga uslijedilo je još nekoliko pravomoćnih, ali neprovedenih presuda, poput slučaja “Zornić” iz 2014. godine. Iako je slučaj “Kovačević” još uvijek pred Velikim vijećem, i tu je donesena presuda protiv BiH.
Iako sama odluka o proširenju liste razloga ne mora nužno značiti da će EU odmah ukinuti bezvizni režim za BiH, ona predstavlja jasan “alarm” za bh. institucije da se presude moraju provesti. Opasnost od povratka na vizni režim, koji je ukinut u decembru 2010. godine, trebala bi biti dovoljan poticaj za pomak s “mrtve tačke”.
Pitanje je kako će se ova nova pravila, ako ih potvrde Evropsko vijeće i Evropski parlament, provoditi i koje će zemlje Brisel prve imati “na meti”. S obzirom na to da je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u martu prošle godine, vjerovatno neće biti prva na listi. Ipak, sama mogućnost ukidanja bezviznog režima predstavlja svojevrsnu katastrofu za zemlju.
Nova pravila uključuju i “kršenje ljudskih i humanitarnih prava”, što znači da bi i druge zemlje mogle strahovati od potencijalnih sankcija Brisela. U prvom redu, spominje se Izrael, čiji je premijer Benjamin Netanyahu predmet potjernice Međunarodnog krivičnog suda, a problematičan je i odnos Izraela prema humanitarnoj pomoći za Gazu. S obzirom na to da sve više članica EU javno kritizira Izrael, ova zemlja bi se mogla naći na vrhu liste za potencijalnu suspenziju bezviznog režima.
Ipak, važno je naglasiti da usvajanje ovih pravila ne mora nužno značiti njihovu primjenu, budući da će konačna odluka o suspenziji ponovno biti na Evropskom vijeću. No, donošenje novih pravila jasno signalizira da će Evropska unija u budućnosti potencijalno češće posezati za ovom vrstom sankcije.
Komentari