Akreditacija Univerziteta u Tuzli na sedam godina bila je povod za svečanost kojoj je u petak prisustvovao i ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović. Uručivanje ove odluke najvišoj obrazovnoj instituciji na području TK predstavlja potvrdu kontinuiteta kvaliteta, usklađenosti sa važećim standardima i daljnjeg jačanja institucionalnih kapaciteta Univerziteta u Tuzli, naglašeno je ovom prilikom.

Čestitavši na uspjehu ministar Omerović je podvukao da se radi o drugoj reakreditaciji i da to predstavlja veliki uspjeh.

„Svi studentski programi su u procesu akreditacije i većina klastera je uspješno završena. U tom segmentu Univerzitetu Tuzli je najuspješniji od javnih univerziteta kada govorimo o akreditaciji studijskih programa u Bosni i Hercegovini. Kao Ministarstvo obrazovanja i nauke i Vlada Tuzlanskog kantona snažno podržavamo Univerzitet, gradimo kampus. Izdvojeno je 24 miliona za potrebe prve dvije faze. Također u proteklom periodu je zaposleno preko 50 asistenata na Univerzitetu što znači da gradimo novu kadrovsku bazu i da je to baza koja će u budućnosti voditi ovaj Univerzitet, rekao je na današnjoj svečanosti ministar Omerović.

Današnjim činom predaje rješenja o akreditaciji Univerziteta u Tuzli verificiran je rad i djelovanje Univerziteta u periodu 2021-’26. godina, pojasnio je prorektor za osiguranje kvaliteta Univerziteta u Tuzli Damir Zenunović.

„Za nas, za Univerzitet, akreditacioni proces je vrlo važan jer daje poticaj, pogonsko gorivo za reformske procese na Univerzitetu i na neki način nas potiče da smo što bolji. Druga činjenica je da je Univerzitet u Tuzli u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke TK sada već i lider Bosne i Hercegovine jer smo mi skoro sve studijske programe proveli kroz postupak akreditacije što je u stvari daleko više nego svi ostali univerziteti. To je zbog toga što je u stvari Ministarstvo iskazalo društvenu odgovornost i odgovornost prema državnim institucijama i ispoštovalo akte Državne agencije za akreditaciju koja je preporučila akreditaciju studijskih programa i prvo je donijelo pravilnik“, naglasio je prorektor Zenunović.

Rektor Univerziteta u Tuzli Amir Karić izrazio je zadovoljstvo jer akreditacija Univerziteta u Tuzli predstavlja jednu vrstu priznanja i verifikacije uspješnosti rada u svim segmentima.

„U odnosu na prošlu, komisija je prilikom ove reakreditacije dala znatno bolje ocjene radu Univerziteta u Tuzli u odnosu na period od prije pet godina. Želim se zahvaliti administraciji, Rektorici, prorektorima, dekanima, svim nastavnicima i svim drugim sudionicima procesa na Univerzitetu koji su u proteklom periodu vrijedno radili da bismo zaslužili vrlo visoke ocjene. Dakako, ove vrlo visoke ocjene obavezuju sad ponovno sve nas da nastavimo vrijedno, kreativno raditi u budućnosti kako bismo opravdali i još više unaprijedili rad Univerziteta kako bismo ostvarili postavljene ciljeve“, kazao je rektor Karić.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević (NS) je govorio o negativnim ekonomskim posljedicama sukoba na Bliskom istoku.

U programu TVSA je napomenuo da je jedna od posljedica ta da je dizel u mjesec dana od početka sukoba skuplji za 50 posto, a da je benzin skuplji za 14 posto.

Ukazao je da je jutros prosječna cijena goriva u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila 3,50 KM te je naglasio da je obaveza entitetske vlade prekinuti inflatorni pritisak.

Prema njegovim riječima, s obzirom na to da je dizel skuplji za 50 posto, optimistična računica je da će inflacija porasti između dva i 3,70 posto.

“Stopa inflacije je u februaru iznosila 3,10 posto, što je bila među najnižim stopama inflacije u regiji, a sada bi mogla narasti na 6,50 posto. U martu je bila 4,50 posto. Inflacija osnovnih životnih namirnica trebala bi rasti za dva posto”, ukazao je Hasičević.

Naglasio je da su dva cilja – presjeći val poskupljenja i osigurati stalno snabdijevanje osnovnim potrepštinama. Kao neke od antinflatornih mjera Vlade FBiH je izdvojio ograničenje marže na naftne derivate i “zaključavanje” cijena osnovnih namirnica.

Smatra da je nužno regulirati marže i u veleprodaji jer, kako tvrdi, postoje distributeri i veliki uvoznici koji imaju određenu vrstu monopola. Najavio je “ciljane” subvencije za stanovništvo te uvjerava da inspekcije stalno kontroliraju cijene. Pozvao je građane na racionalnu potrošnju.

“Morat ćemo racionalnije trošiti. Svaki litar goriva je bitan jer ne znamo dokle će ovo trajati. To se odnosi i na hranu. To je predostrožnost jer moramo mijenjati svijest. Bilo bi neozbiljno da obećam ili da Vlada obeća ili bilo bi nerealno očekivati da će se našim mjerama riješiti globalni poremećaj”, ocijenio je.

Kako je naglasio, dizel je najkritičniji i nije uopće optimističan, ne želeći bilo koga plašiti.

Napomenuo je da bi najgori scenario bio kada bi se dogodio prekid snabdijevanja osnovnim namirnicama.

Centar za edukaciju mladih upozorava na zabrinjavajući nivo izloženosti djece i mladih alkoholu u Bosni i Hercegovini, ističući da sistemska zaštita u praksi gotovo da ne postoji.
Alkoholna pića, posebno pivo i vino, i dalje su široko dostupna po relativno niskim cijenama, uprkos rastu cijena osnovnih životnih namirnica. Njihov povoljniji fiskalni tretman u odnosu na žestoka pića dodatno doprinosi dostupnosti, zbog čega alkohol postaje jedan od najlakše dostupnih proizvoda na tržištu – uključujući i za mlađu populaciju.

Zakoni postoje, ali se ne poštuju

Iako u Bosni i Hercegovini postoji čak 18 zakona koji zabranjuju prodaju alkohola maloljetnicima, praksa na terenu pokazuje drugačiju sliku. Prema podacima Centra, čak 90 posto trgovina prodaje alkohol maloljetnicima, što je potvrđeno kroz istraživačku akciju „Tajni kupac“ provedenu tokom 2025. godine.
Istovremeno, institucionalna reakcija je minimalna. Od više od hiljadu inspekcijskih nadzora nad trgovinama izrečeno je svega sedam prekršajnih naloga, dok su u ugostiteljskim objektima, od više stotina kontrola, izrečene samo četiri kazne.

Posljedice vidljive u društvu

Posljedice ovakvog stanja već su prisutne u svakodnevnom životu. Svaka peta saobraćajna nesreća u BiH povezana je s vožnjom pod utjecajem alkohola, dok su u 2025. godini zabilježena najmanje 621 slučaja nasilja u porodici u kojima su počinioci bili u alkoholiziranom stanju.
Stvarni obim problema, upozoravaju iz Centra, vjerovatno je i veći, jer ne postoji jedinstvena evidencija na nivou države, niti se u svim slučajevima provodi testiranje na alkohol.

Alkohol normalizovan kroz promociju

Dodatni problem predstavlja gotovo nekontrolisana promocija alkoholnih pića. Alkohol se oglašava u medijima, na billboardima, u javnom prevozu, ali i na sportskim događajima, uključujući i one namijenjene djeci i mladima, gdje se pojavljuje kao sponzor.
Kroz kampanju „Nulta% tolerancija“, koju Centar provodi već šest godina u saradnji sa organizacijom IOGT-NTO Movement, fokus je stavljen na tri ključna problema: dostupnost alkohola maloljetnicima, niske cijene i nekontrolisanu promociju.

Poziv na hitno djelovanje

Iz Centra poručuju da ovo nije samo pitanje kršenja zakona, već sigurnosti i zdravlja djece i mladih. Naglašavaju da odgovornost snose svi – institucije, obrazovni sistem, mediji, privatni sektor i porodica.
Pozivaju nadležne na odlučne i koordinirane mjere, uz jaču kontrolu primjene zakona i sistemska rješenja koja će dugoročno smanjiti dostupnost alkohola maloljetnicima.
„Zaštita djece i mladih ne smije ostati na deklarativnom nivou. Potrebne su konkretne i hitne mjere“, poručuju iz Centra za edukaciju mladih.