Politička scena u Bosni i Hercegovini, posebno u Tuzlanskom kantonu, posljednjih mjeseci sve više podsjeća na neprekidni prelazni rok. Stranački dresovi mijenjaju se gotovo iz tjedna u tjedan, a ideologije i obećanja data biračima ostaju u drugom planu.
U Bosni i Hercegovini političke stranke se mijenjaju brže nego profilne fotografije na društvenim mrežama. Posebno u Tuzlanskom kantonu, gdje gotovo da nema tjedna bez vijesti o još jednom političkom transferu. Iz jedne stranke u drugu. Iz druge u treću. Ponekad i četvrtu. Žarko Vujović, zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona, kaže kako u svemu ne vidi ništa sporno.
“Građani su ti na kraju koji odlučuju. Oni će vidjeti ko je u prošle četiri godine, osam godina imao neke svoje stavove, ko je odstupao od njih. Oni će ih nagraditi ili kazniti. Narod to uvijek odlučuje. Mi ne možemo nikoga drugog kriviti”, smatra Vujović.
I dok jedni odlaze, drugi zadovoljno otvaraju vrata. Predsjednik kantonalnog SDP-a Dževad Hadžić otvoreno govori o pregovorima i dogovorima sa bivšim članovima drugih stranaka, uvjeren da time jača partiju pred izbore.
“I neke druge značajne ljude koji su utjecajni u svojim društvenim zajednicama koje ovih dana primamo na njihov zahtjev u SDP. Mislim da je to samo dobar pokazatelj jačanja SDP-a”, ističe Hadžić.
A dok stranke broje nova pojačanja kao nogometni klubovi u prelaznom roku, građani se pitaju za koga su, odnosno, za što su zapravo glasali? Novinar i pisac Zlatko Dukić pisao je o ovom fenomenu kolumnu za jedan dnevni list pod nazivom “Sezona lova na preletače”.
“Imamo egzotičan političko-stranački i kadrovski folklor u kojem se nikad ne može garantovati da će neko ko je već prešao iz jedne, druge ili treće u četvrtu stranke biti dosljedan onome što govori, a pogotovo da će nas ubijediti da je u stranku ušao i zbog čega drugog osim interesa. Građani su prevareni”, mišljenja je Dukić.
U Karton revoluciji smatraju da je politika postala prostor osobnih interesa, funkcija i podjele plijena.
“Njima je bitno da dobiju nadzorne i upravne odbore, firme. Daj meni, daj meni. Ne može se od njih očekivati bilo šta pozitivno. Mi moramo njih mijenjati, a ne čekati priliku da oni nama daju priliku”. – Očekuješ li da će ovi izbori nešto promijeniti? “Mislim da apsolutno neće i da nemamo poziciju ni poziciju ni alternativu. Ja iskreno, kao stanovnik Bosne i Hercegovine, nisam siguran hoću li izaći da glasam”, kaže Adi Salman iz Karton revolucije.
Kada netko u jednom mandatu promijeni nekoliko stranaka, teško je ne zapitati se – što je zapravo bilo iskreno od onoga što je govorio na početku? Do izbora će, prema svemu sudeći, biti još prelazaka., još konferencija za medije, još “novih početaka”. A gdje su interesi građana? Za sada, nigdje!
Upravni odbor Doma penzionera Tuzla za novog direktora ove ustanove izabrao je Mirsada Muhamedbegovića.
Na konkurs za direktora, kako saznajemo, prijavilo se sedam osoba, a među njima su bila i tri zaposlenika ove ustanove. Izbor je pao na Muhamedbegovića, bivšeg ministra za rad, socijalnu politiku i povratak u Vladi Tuzlanskog kantona.
Poziciju ministra Muhamedbegović je obnašao kao kadar Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Ovu stranku napustio je nedavno, zajedno s načelnikom Čelića Admirom Hrustanovićem i Općinskom savjetom SBiH Čelić, prešao u Socijaldemokratsku partiju (SDP), vladajuću stranku u Tuzli.
Podsjećamo, u Domu penzionera Tuzla 4. novembra 2025. godine dogodio se požar u kojem je smrtno stradalo 17 korisnika, a više od 30 osoba je povrijeđeno. Nakon požara direktor Mirsad Bakalović je podnio ostavku. Protiv njega i Zinaide Razić-Halilović, bivše šefica Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i opće poslove u Domu, podignuta je optužnica za više krivičnih djela u vezi s požarom.
Za vršiteljicu dužnosti direktorice Doma penzionera Tuzla, nedugo nakon požara izabrana je Jasmina Akeljić, a konkurs za izbor direktora na mandat od četiri godine raspisan je početkom aprila.
Za imenovanje Muhamedbegovića, prema tekstu javnog poziva, prethodnu saglasnost Upravnom odboru morao je dati i gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić. Na današnju odluku drugi kandidati mogu uputiti prigovor Upravnog odboru.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine u četvrtak bi trebala raspisati Opće izbore koji bi se prema planu trebali održati 4. oktobra ove godine, prvi put uz primjenu modrene izborne tehnologije, rekao je Suad Arnautović, član CIK-a BiH.
Gostujući u emisiji “Istraga sedmice” na televiziji Hayat istakao je da, uprkos brojnim otporima i kritikama, očekuje da će na opštim izborima u Bosni i Hercegovini u oktobru biti primijenjene moderne izborne tehnologije.
Prema njegovim riječima, nakon što su odbijene žalbe na tender i pribavljeno pozitivno mišljenje nadležnih institucija, stečeni su uslovi za potpisivanje ugovora o isporuci opreme i provođenju obuke za njenu implementaciju.
Arnautović je naveo da bi kompletan proces, od isporuke do testiranja i obuke, trebao biti završen u okviru izbornog ciklusa, kako bi nove tehnologije bile spremne za primjenu na dan izbora, 4. oktobra.
Podsjetio je da konačna odluka o primjeni novih tehnologija neće zavisiti isključivo od CIK-a Bosne i Hercegovine, već i od saglasnosti nadležnih institucija za zaštitu ličnih podataka i identifikacione dokumente, koje zajedno trebaju potvrditi da su ispunjeni svi tehnički i zakonski uslovi.
Govoreći o kritikama u vezi s izborom ponuđača, Arnautović je istakao da je odluka donesena nakon konsultacija sa stručnjacima, naglašavajući da cijena nije bila jedini kriterij pri odabiru.
Ocijenio je da uvođenje novih tehnologija predstavlja jedan od najvažnijih iskoraka u modernizaciji izbornog procesa, navodeći da bi sistemi identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića trebali značajno smanjiti mogućnost zloupotreba, uključujući višestruko glasanje i korištenje nevažećih dokumenata.
Preliminarni rezultati, zahvaljujući skenerima, mogli bi biti dostupni već nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta, dok bi ručno brojanje ostalo kontrolni mehanizam za potvrdu rezultata.
Na Svjetski dan slobode medija pokrenuta je Platforma za istraživačko novinarstvo kao odgovor na potrebu da Tuzlanski kanton dobije prvi istraživaki medij koji ima za cilj sistematsko otkrivanje korupcije, zloupotreba javnih resursa, jačanje odgovornosti institucija, rada lokalnih vlasti i pitanja od javnog interesa koja ostaju izvan dnevnog medijskog izvještavanja.
PIN će se kroz svoj rad fokusirati na teme od javnog interesa uključujući korupciju, zloupotrebu javnih resura, transparentnost rada javnih institucija, javnih nabavki, rada pravosuđa, ali i ljudskih prava, s posebnim osvrtom na marginalizovane skupine u društvu, obespravljene građane ili najranjivije skupine.
“Lokalni mediji, uz ograničene resurse i stalni pritisak dnevnog izvještavanja, rijetko imaju mogućnost da se detaljnije, na analitički i istraživački način bave određenim društvenim temama. Kroz vlastito iskustvo rada u informativnom programu na televiziji, a kasnije kroz desk novinarstvo, shvatila sam da su vrijeme i prostor za posvetiti se temi na pravi način ono što mi je nedostajalo. Iz toga je, na neki način, i proizašla ova ideja”, kazala je Azra Delmanović Avdić.
Ona je uz Azru Husarić Omerović Platformu za istraživačko novinarstvo pokrenula s ciljem da doprinesu jačanju slobodnog, odgovornog i etičnog novinarstva, te povežu građane i medije u nastojanju da se nepravilnosti u društvu prepoznaju, dokumentuju i javno adresiraju.
“Glas građana koji nam je kontinuirano prijavljivao nepravilnosti u ovom kantonu, pokušavao se boriti protiv zloupotreba i nezakonitosti, dao nam je motivaciju, snagu i razlog za pokretanje istraživačkog medija i istraživanje o temama koje drugi mediji ne mogu ili ne smiju obrađivati”, kazala je Husarić
Omerović.
Platforma za istraživačko novinarstvo će kroz formu istraživanja, analiza, reportaža, vijesti obrađivati teme od lokalnog značaja, s fokusom na kreiranje multimedijalnog sadržaja koji bi građanima približio temu i pomogao u razumijevanju institucionalnih propusta.
Kao potpuno nezavisan medij, Platforma za istraživačko novinarstvo se finansira iz grantova uz podršku domaćih i međunarodnih organizacija u cilju osnaživanja istraživačkih medija. “BH Novinari i ja lično, pozdravljamo početak rada portala PinMedia u Tuzli, kao medija koji može doprinijeti istraživanju i objavljivanju tema od javnog značaja, često “zametenih” u lobističkim vezama unutar javnih institucija ili između medija i lokalne vlasti”, kazala je generalna sekretarka Udruženja “BH Novinari”, Borka Rudić.
Ona ističe važnost postojanja lokalnih nezavisnih medija koji služe građanima u njihovim sredinama, a ne politakama koje vladaju. “Vjerujem također da će ovaj medij njegovati kulturu profesionalnog novinarstva, činjenično utemeljenu kritike i prihvaranje drugačijih mišljenja i stavova. Jer, na lokalnom nivou se dešava stvarni ljudski život, rješavaju male i velike bitke običnih ljudi, njeguju različitosti i poštovanje drugogi”, poručila je ona.
Potrebu za prvim istraživačkim portalom u Tuzlanskom kantonu prepoznao je jedan od najutjecajnijih aktivista Adi Selman, osnivač Pokreta “Karton revolucija, kojem je osnivanje PIN-a dalo vjetar u leđa da istraje u svojim borbama za zaštitu okoliša.
“Sama činjenica da su izabrale ovaj, na prvi pogled teži, ali profesionalno i ljudski mnogo važniji put za društvo, ulila mi je nadu da još uvijek postoje ljudi koji su spremni kroz svoj lični i profesionalni angažman staviti se na raspolaganje zajednici i dati doprinos borbi za bolje i pravednije društvo”, kazao je Selman. Aktivizmom i istraživačkim radom, Selman vjeruje da se može doprinijeti poboljšanju stanja u široj zajednici, pozivajući podršku Karton revolucije na praćenje Platforme za istraživačko novinarstvo koja će pokrivati i teme ekologije u Tuzlanskom kantonu.
Asistentica i istraživačica na Univerzitetu u Beču, Selma Hodžić kaže da pokretanje Platforme za istraživačko novinarstvo dočekuje s iskrenim uvjerenjem da je tačno ovakav projekat nedostajao medijskom prostoru Tuzlanskog kantona.
“Istraživačko novinarstvo nije luksuz, ono je jedan od rijetkih mehanizama koji građanima omogućava da saznaju šta se zaista dešava u institucijama koje ih zastupaju”, kazala je ona. Hodžić je svoj doprinos razvoju Platforme pružila kroz učešće u Skupštini Platforme za istraživačko novinarstvo i pružanjem akademskog i istraživačkog znanja razvoju kako platforme, tako i sadržaja, vjerujući da će donijeti dugoročno vrijedan doprinos Tuzlanskom kantonu.
“U kontekstu u kom se javni interes često gubi iza površnih vijesti i kratkih formata, ovakva platforma nudi nešto suštinski drugačije: sadržaj koji zahtijeva vrijeme, metodičnost i hrabrost”, kazala je ona. Pokretanje odgovornog i profesionalnog medija značajno će doprinijeti boljoj informisanosti građana, smatra Amela Delić Aščić, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli ističući važnost fokusiranosti medija na istraživačko novinarstvo kojeg je u BiH malo zastupljeno.
“S obzirom da Tuzlanski kanton ima veliki broj građana, institucija, organizacija, neminovno ima i veliki broj nepokrivenih tema o kojima bi pored protokolarnog izvještavanja o tome ko se s kime i kada sreo, trebalo pisati iz istraživačke perspektive s odgovorima na pitanja – šta ne funkcioniše, zašto ne funkcioniše, pa šta ako ne funkcioniše, ko je odgovoran, a ko će odgovarati i u konačnici, šta dalje – kako to stanje popraviti”, kaže Delić Aščić, jedna od članica skupštine Platforme. Prema podacima Vijeća za štampu iz 2023. godine, na području Tuzlanskog kantona registrovano je oko 50 portala, dok podaci Federalnog zavoda za statistiku navode i šest televizijskih te 13 radio stanica. Većina ovih medija dominantno je usmjerena na dnevnoinformativno izvještavanje, zbog čega je nedostajalo analitičkog i istraživačkog pristupa novinarstvu.
PIN će kroz svoj medijski angažman posebno uvažavati glas građana, kao i aktivista i organizacija civilnog društva koji upozoravaju na probleme u funkcionisanju sistema. Takva saradnja posebno je važna jer povezuje informacije s terena sa istitucionalnim predstavljanjem, a zajednički pritisak i adresiranje problema može doprinijeti većoj odgovornosti institucija i pokretanju promjena. Aktivista i osnivač Udruženja “Djeluj.ba”, Nihad Suljić kaže da mediji u Tuzlanskom kantonu uglavnom prenose vijesti, jer nemaju vremena i prostora da se bave istraživanjem ili podrške da postavljaju neugodna pitanja, zbog čega su se mnoge stvari dešavale “ispod radara”.
“Zato je važan jedan takav medij da prati šta rade institucije, kako se troši javni novac i ko snosi odgovornost. Ne da napada, nego da traži odgovore. Jer bez toga nema ni povjerenja građana”, kazao
je Suljić.
Teme koje često ostanu neobrađene su zapravo one koje najviše utiču na život ljudi, pojašnjava Suljić, a one se odnose na zapošljavanje, javne nabavke, stanje u bolnicama i socijalnim ustanovama, prava radnika, ekološka zagađenja i ugrožena ljudska prava.
“Istraživačke priče su važne jer mogu pokrenuti stvari. Nekad je dovoljno da se nešto objavi pa da institucije konačno reaguju. To je taj korektiv – ne zamjena za sistem, ali pritisak da sistem radi kako treba. U suštini, ne radi se samo o mediju, radi se o tome da zajednica ima nekoga ko će pitati ono što svi vide, ali rijetko ko javno kaže”, zaključuje on.
Platforma za istraživačko novinarstvo (PIN) djelovat će u skladu s najvišim profesionalnim i etičkim standardima novinarstva, poštujući pravo javnosti na tačne, provjerene i relevantne informacije od
javnog interesa.
PIN posebnu pažnju posvećuju istraživačkom radu zasnovanom na činjenicama, višestrukoj provjeri informacija i zaštiti izvora. Informacije dobijene od građana i izvora koje traže anonimnost će se tretirati s najvišim stepenom povjerljivosti.
Platforma ne objavljuje govor mržnje, diskriminatorne sadržaje, dezinformacije koje mogu ugroziti čast i dostojanstvo pojedinaca ili grupe, a komentare koje bude dobijala biće adresirani nadležnim institucijama na utvrđivanje odgovornosti.
Prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, sistem kaznenih bodova predstavlja mehanizam za evidentiranje i sankcionisanje vozača koji u određenom vremenskom periodu počine više saobraćajnih prekršaja za koje se dodjeljuju kazneni bodovi.
Oduzimanje vozačke dozvole ne zavisi samo od jednog prekršaja, već od ukupnog broja prikupljenih bodova u određenom vremenskom periodu.
Kazneni bodovi dodjeljuju se za prekršaje propisane zakonom, koje definiše član 225 po različitim stavovima, a njihov broj može biti jedan ili dva, u zavisnosti od težine prekršaja. Evidentiraju se tek nakon pravosnažnog prekršajnog naloga ili sudskog rješenja.
Ključni prag za oduzimanje vozačke dozvole je 10 kaznenih bodova. Ako vozač u roku od jedne godine sakupi najmanje deset bodova, nadležni organ donosi rješenje o oduzimanju vozačke dozvole u trajanju od 30 dana. Osim same zabrane upravljanja, vozač se u tom slučaju obavezno upućuje na provjeru poznavanja saobraćajnih propisa.
Zakon kaže da vozač koji je pozvan ili upućen na predavanja i koji pristupi provjeri poznavanja saobraćajnih propisa snosi troškove predavanja, odnosno provjere u visini koju odredi nadležni organ.
Važno je naglasiti da vozačka dozvola neće biti automatski vraćena po isteku navedenog roka. Vozač prvo mora dokazati da je uspješno položio provjeru znanja, što je izričito propisano članom 225, stav 9. Bez toga, povrat dozvole nije moguć.
Zakon predviđa i strožiji režim za ponavljače. Ako vozač u roku od dvije godine ponovo prikupi najmanje deset kaznenih bodova, vozačka dozvola se oduzima na duži period – 60 dana. I u ovom slučaju, vraćanje dozvole je uslovljeno uspješnim polaganjem provjere znanja.
Prije nego što dođe do oduzimanja vozačke dozvole, zakon uvodi i preventivnu mjeru. Vozač koji u toku jedne godine sakupi sedam kaznenih bodova poziva se na obavezna predavanja o sigurnosti saobraćaja. Ukoliko se ne odazove ovom pozivu, vozačka dozvola mu može biti privremeno oduzeta sve dok ne ispuni tu obavezu.
Način provođenja predavanja i provjere znanja dodatno se uređuje podzakonskim aktima, što je definisano članom 225, stav 15, gdje je propisano da ministar pravilnikom određuje program i način polaganja.
Kazneni bodovi za pojedinačan prekršaj brišu se iz evidencije nakon isteka 12 mjeseci od dana kada su određeni, a za vozače kojima su izrečene mjere iz člana 225. st. 8 i 10 ovog zakona uz predočavanje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja propisa o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Dakle, vozačima u Bosni i Hercegovini vozačka dozvola se oduzima kada u jednoj godini prikupe 10 kaznenih bodova. Međutim, stvarna posljedica je šira od same zabrane upravljanja, a uključuje i obaveznu provjeru znanja, bez koje povrat dozvole nije moguć. Sistem je postavljen tako da ne kažnjava samo jednokratne prekršaje, već posebno sankcioniše kontinuirano nepoštivanje saobraćajnih pravila.
Zbog planiranih radova na elektrodistributivnoj mreži, doći će do prekida u snabdijevanju električnom energijom u Lukavac Gradu u utorak, 5. maja 2026. godine.
Radi se o isključenju na kompletnom gradskom području izuzimajući ulice: Omladinska, Podrinjska, Bana Borića, Alekse Šantića te dio ulice Kulina Bana (Majevičkih brigada) kod JZU Dom zdravlja Lukavac u vremenu od 09:00 do 15:00 sati.
farmer on his tractor plowing the field, rural wyoming
Globalni poremećaji na tržištima hrane, koji su posljedica usporenih lanaca snabdijevanja, ratova i urušavanja međunarodnog poretka, osnažili su namjeru Evropske unije da više ulaže u vlastite proizvodne kapacitete, jačajući svijest o tome kako je upravo hrana jedan od temelja na kojima počiva sva privredna djelatnost, ali i politička stabilnost Starog kontinenta u cjelini.
Iako nije članica Unije, BiH mora, ako želi zadržati, a možda i unaprijediti standard domaćih poljoprivrednih proizvođača, više ulagati ne samo u primarnu proizvodnju već i u osnaživanje kapaciteta i modernizaciju procesa, na što se gleda kao na ključni preduslov jačanja konkurentnosti na sve zahtjevnijim tržištima.
Povećanje iznosa
Raduje činjenica što će Federacija BiH ove godine za podršku poljoprivrednoj proizvodnji izdvojiti osam miliona maraka više, te što će značajan dio ukupnih sredstava iz programa, koji je inače vrijedan 190 miliona KM, biti usmjeren na modernizaciju proizvodnje, nove tehnologije, ulaganje u sve one procese važne za podizanje nivoa konkurentnosti sela, ali i njegove privlačnosti u smislu otvaranja novih radnih mjesta.
Vlada Federacije BiH krajem sedmice donijela je, a na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele “Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – podsticaj za poljoprivredu” utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu u iznosu od 190,000.000 KM.
Sredstva odobrena ovogodišnjim budžetom za podsticaj poljoprivredi veća su za osam miliona KM od prošlogodišnjeg budžeta, a uvidom u pojedine segmente programa vidljivo je kako se najveći dio izdvaja za animalnu proizvodnju – 116,550.000 KM.
Drugi segment po finansijskoj vrijednosti odnosi se na strukturne mjere – 47.300.000 KM, a od tog iznosa za mjere ruralnog razvoja planirano je 41,680.000 KM.
Upravo se u ovom dijelu programa zapravo krije i ključna vrijednost ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju koja, približavajući se standardima Evropske unije, mora osnažiti kvalitetu, količinu prinosa, ali i konkurentnost na tržištima koja traže inovacije, brendiranje, priču iza svakog proizvoda, dok nas klimatske promjene i sve češći ekstremi u obliku dugotrajnih suša ili velikih količina padavina u kratkom vremenu prilično brutalno podsjećaju na nužnost prilagođavanja i jačanja otpornosti.
Ostatak programa čine podsticaji za biljnu proizvodnju u iznosu od 25,000.000 KM, model ostalih vrsta podrški s iznosom od 5,620.000 KM, dok je za zahtjeve iz ranijeg perioda, rješenja po žalbama i sudske presude planiran iznos od 1,150.000 KM.
Svrha Programa podrški je provođenje mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021. – 2027. godine radi ostvarivanja postavljenih prioriteta i strateških ciljeva.
Provedbom direktnih podrški i strukturnim mjerama Vlada Federacije BiH stvara ambijent za povećanje konkurentnosti i provođenje strukturne transformacije poljoprivrednih gazdinstava, odnosno poslovnih subjekata iz sektora prehrambene industrije.
Očekuje se da će osigurani nivo sredstava omogućiti očuvanje i povećanje dostignutog nivoa poljoprivredne proizvodnje u Federaciji BiH, navode iz Ministarstva, dodajući kako novčane podrške po modelu podsticaja proizvodnji, te mjere kroz model ruralnog razvoja i model ostalih vrsta podrški predstavljaju sveobuhvatnu podršku poljoprivrednim proizvođačima kako bi unaprijedili kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača na domaćem i inostranom tržištu.
Poboljšanje uslova
Uz navedeno, očekuje se da će novčane podrške za strateške proizvodnje doprinijeti povećanju zasijanih zemljišnih površina i proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednošću u Federaciji BiH, kao i povećanju tehnološkog nivoa farmi i modernizaciji poljoprivrednih gazdinstava te uslova života u ruralnim područjima Federacije BiH.
Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije upravo je detektovala neke od najvećih slabosti poljoprivrednog sektora u entitetu, navodeći kako isti odlikuje niska konkurentnost i na domaćem i na inostranom tržištu. Ovo je rezultat brojnih problema i slabosti duž ukupnog lanca vrijednosti.
Produktivnost primarne poljoprivredne proizvodnje, izražena i ukupnim obimom i prinosima, izrazito je niska, daleko ispod bioloških mogućnosti, što za posljedicu ima nisku konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora FBiH. Poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima i odlikuje se malim udjelom proizvodnje za tržište, prenosi Večernji.ba.
Tehnološka i ekonomska znanja su na niskom nivou, primjena agrotehničkih mjera nedovoljna, farme su nedovoljno opremljene. Ogromna većina obradivog zemljišta se ne navodnjava, nizak je nivo zaštite od vremenskih nepogoda, što rezultira niskim i nestabilnim prinosima, što u kontekstu klimatskih promjena predstavlja veliku prijetnju razvoju sektora.
Nivo organizovanosti i saradnje među proizvođačima nije zadovoljavajući, kao ni među ostalim akterima u lancu vrijednosti, jedna je od ocjena iz navedenog strateškog dokumenta. Takvi zaključci jasan su signal kako su poljoprivrednoj proizvodnji u Federaciji BiH potrebne korjenite promjene, ali i podrška Evropske unije kroz IPARD program kojem, zbog opstrukcija Republike Srpske, još uvijek nije moguće pristupiti.
Najmnogoljudniji kanton u Federaciji suočava se sa ozbiljnim odljevom medicinskog kadra. Iz Federalnog i Kantonalnog sindikata ljekara upozoravaju da Tuzlanski kanton gubi stručnjake i da mladi ne vide perspektivu.
Posljedice već primijete i pacijenti – kroz duža čekanja i sve veći pritisak na zdravstveni sistem. Uz sve to, nezadovoljni koeficijentima za obračun plata za specijaliste i subspecijaliste, ljekari s ovog područja su najavili generalni štrajk za početak maja.
Samo tokom prošle godine Tuzlanski kanton napustilo je 75 ljekara, dok je od početka ove godine, prema podacima sindikata, otišlo još specijalista. Istovremeno, oni koji ostaju preuzimaju sve veći obim posla. Predstavnici ljekarskih sindikata upozoravaju da su uzroci takvog stanja neujednačeni koeficijenti, lošiji materijalni položaj u odnosu na druge kantone, ali i nedostatak jasne strategije razvoja zdravstvenog sistema.
Liste čekanja i pritisak na sistem
“Nažalost, stvaraju se liste čekanja, pacijenti čekaju kako preglede tako i operacije. Mi moramo učiniti sve da se ljekari zadrže, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Tuzlanskom kantonu, kako bi ubuduće imao ko liječiti ovo stanovništvo i kako bi liste čekanja i posvećenost pacijentu bile bolje organizirane”, kazala je predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije Bosne i Hercegovine Marina Berberović.
Odlazak mladih ljekara
Iz Sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona upozoravaju da problem nije samo odlazak iskusnih kadrova, nego i gubitak novih generacija ljekara. Navode da je na nedavni konkurs za specijalizacije u Općoj bolnici „Abdulah Nakaš“ Sarajevo iz Tuzlanskog kantona apliciralo 20 mladih ljekara, iako su bila otvorena samo tri mjesta. Taj podatak vide kao znak da mladi stručnjaci budućnost traže izvan kantona u kojem su školovani.
“To je ogroman gubitak za naš kanton. To su naša djeca koja su ovdje završila fakultet, koja ovdje imaju svoje domove. Ne možemo slati našu djecu u druge kantone zbog nepriznavanja ili nemogućnosti daljeg usavršavanja”, izjavila je predsjednica Sindikata doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona Elvira Konjić.
Migracije unutar Federacije
Upozorenja dolaze i iz Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Kažu da je posebno zabrinjavajuće što se migracije ljekara odvijaju unutar Federacije – iz Tuzle prema drugim centrima.
“Imamo kretanje, odnosno migraciju doktora iz Tuzle i Tuzlanskog kantona prema ostatku Federacije Bosne i Hercegovine. To je zaista nešto, neki bi rekli nečuveno”, rekao je predsjednik Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Rifat Rijad Zaid.
Posljedice po pacijente
Dok ljekari traže sistemska rješenja, pacijenti već osjećaju posljedice kroz duže liste čekanja, sporiji pristup pregledima i manjak specijalista. Bez hitne reakcije nadležnih, upozoravaju predstavnici struke i sindikata, zdravstveni sistem Tuzlanskog kantona mogao bi ostati bez kadra koji ga danas još održava.
Jedna osoba je smrtno stradala u pucnjavi koja se sinoć dogodila u naselju Miladije u Tuzli, potvrđeno je za Klix.ba.
Kako su kazali iz Operativnog centra Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, pucnjava se dogodila u subotu oko 22:45 sati, a tom prilikom jedna osoba je smrtno stradala.
Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix.ba, pucnjavi je prethodila svađa između dvije muške osobe.
Tom prilikom je došlo do upotrebe automatskog oružja, a usljed zadobijenih povreda jedan muškarac je smrtno stradao.
Uviđaj su na mjestu događaja izvršili službenici Odjeljenja kriminalističke policije Policijske uprave Tuzla.
Specijalna policija uhapsila je 44-godišnjeg napadača E. S. koji je sinoć u Tuzli ubio svog četiri godine mlađeg brata E. S., potvrđeno je iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.
Policijskoj stanici Zapad sinoć oko 22:50 sati prijavljeno je da je u naselju Miladije u Tuzli, došlo do upotrebe vatrenog oružja, a kako je rečeno iz Uprave policije MUP-a TK, tom prilikom je E. S. (1982) iz istog naselja teško ranio svoga brata E.S. (1986).
Na mjesto događaja upućeni su pripadnici Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla, policijski službenici PS Zapad, istražitelji OKP PU Tuzla i Sektora kriminalističke policije te timovi za brze intervencije Jedinice policije za specijalnu podršku Uprave policije MUP TK-a i dežurni tim Jedinice policije za sprečavanje narušavanja javnog reda i mira.
“Povrijeđenom E. S. (1986) je na mjestu događaja od strane SHMP Doma zdravlja Tuzla ukazana medicinska pomoć, ali je podlegao povredama, što je konstatovano od strane dežurnog ljekara. Za počiniocem E. S., koji se nakon upotrebe vatrenog oružja udaljio sa mjesta događaja se intenzivno tragalo te je isti lociran, a u jutarnjim satima 3. maja je uhapšen te je sproveden u službene prostorije Uprave policije radi kriminalističke obrade”, kazala je glasnogovornica kantonalne policije Adnana Sprečić.
Uviđajem na mjestu događaja, koji je još uvijek u toku, rukovodi dežurni tužilac, a isti vrše istražitelji Sektora kriminalističke policije. Sve dalje mjere i radnje poduzimati će se po nalogu dežurnog kantonalnog tužioca.
Dok se u Bosni i Hercegovini, nažalost, nastavlja trend zatvaranja preduzeća, Tvornica transportnih uređaja u Tuzli predstavlja svijetlu tačku privrede. U proteklom periodu savladani su izazovi koji su se odnosili na zatvaranje Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici. U toku su pripreme s ciljem konkurentnosti na tržištu širom Evrope, a nastavljen je i trend zapošljavanja mladih te povratka radnika iz Evrope.
Tuzlanska Tvornica transportnih uređaja “Energetik” je primjer uspješnog, revitaliziranog preduzeća u mentalnoj industriji. Danas upošljava brojne mlade ljude, među kojima je i Hajrudin Vrbić koji radi dvije godine kao CNC operater.
“Prvi posao, odmah poslije srednje škole sam došao na razgovor. Dok sam bio u proizvodnji svidjelo mi se jako. Uz stare radnike sam naučio dosta toga i zavolio sam ovaj posao”, kaže Vrbić.
Almin Sinanović u Tvornici radi tri godine na horizontalnoj bušilici i, poput kolege Hajrudina, nikada nije razmišljao o odlasku iz zemlje.
“Poručio bih svim mladim koji koji su u metalskoj struci, a i ne moraju biti, da dođu u TTU Energetik jer stvarno mogu dosta naučiti o mašinskoj struci”, dodaje Sinanović.
“U protekle tri do četiri godine preko 70 radnika je otišlo u penziju, ispraćeni sa finim poklonima. Nova radna snaga je tu, mladi su tu, naučili neke osnove o mašinama, prešli na CNC mašinu. Unazad par mjeseci imamo povratke iz Slovenije, iz Njemačke, takođe, par se desilo slučajeva”, ističe generalni direktor TTU Energetik Tuzla Mirza Tufekčić.
Nekada su ovu Tvornicu obilježavali protesti radnika i stečaj. Podsjetimo, tuzlanski gigant je doživio krah, a stečajni postupak je okončan tako što su Elektroprivreda BiH i Rudnik Banovići kupili Tvornicu. Stari sjaj nekadašnje tvornice vratila je nova, na čijim temeljima je i otvorena. Trenutno ima 107 uposlenika, a u toku je i nabavka novih CNC mašina.
“Kad se desi i kad se provede, smatramo da ćemo biti osposobljeni i konkurentni na bilo kojem tržištu u okruženju i Evropi i ka tom cilju idemo. Naravno, dosta kompleksno i zahtjevno, ali smo prihvatili te izazove i idemo naprijed”, naglašava izvršna direktorica za finansije u TTU “Energetik” Tuzla Šuhreta Žunić.
To će Tvornici transportnih uređaja, kao lideru bosanskohercegovačke mašinogradnje, omogućiti i povećanje izvoza.
Kompletan proces nabavke opreme u Tvornici transportnih uređaja d.o.o “Energetik” u Tuzli bi trebao biti okončan do kraja godine.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Saglasnost sa ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj veb lokaciji. Nepristanak ili povlačenje saglasnosti može negativno uticati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalno
Uvijek aktivan
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korišćenja određene usluge koju izričito zahteva pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu obavljanja prenosa komunikacije preko elektronske komunikacione mreže.
Preference
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja preferencija koje ne zahteva pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog poziva, dobrovoljne saglasnosti od strane vašeg Internet provajdera ili dodatne evidencije treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na veb lokaciji ili na nekoliko veb lokacija u slične marketinške svrhe.
