Globalni poremećaji na tržištima hrane, koji su posljedica usporenih lanaca snabdijevanja, ratova i urušavanja međunarodnog poretka, osnažili su namjeru Evropske unije da više ulaže u vlastite proizvodne kapacitete, jačajući svijest o tome kako je upravo hrana jedan od temelja na kojima počiva sva privredna djelatnost, ali i politička stabilnost Starog kontinenta u cjelini.
Iako nije članica Unije, BiH mora, ako želi zadržati, a možda i unaprijediti standard domaćih poljoprivrednih proizvođača, više ulagati ne samo u primarnu proizvodnju već i u osnaživanje kapaciteta i modernizaciju procesa, na što se gleda kao na ključni preduslov jačanja konkurentnosti na sve zahtjevnijim tržištima.
Povećanje iznosa
Raduje činjenica što će Federacija BiH ove godine za podršku poljoprivrednoj proizvodnji izdvojiti osam miliona maraka više, te što će značajan dio ukupnih sredstava iz programa, koji je inače vrijedan 190 miliona KM, biti usmjeren na modernizaciju proizvodnje, nove tehnologije, ulaganje u sve one procese važne za podizanje nivoa konkurentnosti sela, ali i njegove privlačnosti u smislu otvaranja novih radnih mjesta.
Vlada Federacije BiH krajem sedmice donijela je, a na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava s kriterijima raspodjele “Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – podsticaj za poljoprivredu” utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2026. godinu ovom ministarstvu u iznosu od 190,000.000 KM.
Sredstva odobrena ovogodišnjim budžetom za podsticaj poljoprivredi veća su za osam miliona KM od prošlogodišnjeg budžeta, a uvidom u pojedine segmente programa vidljivo je kako se najveći dio izdvaja za animalnu proizvodnju – 116,550.000 KM.
Drugi segment po finansijskoj vrijednosti odnosi se na strukturne mjere – 47.300.000 KM, a od tog iznosa za mjere ruralnog razvoja planirano je 41,680.000 KM.
Upravo se u ovom dijelu programa zapravo krije i ključna vrijednost ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju koja, približavajući se standardima Evropske unije, mora osnažiti kvalitetu, količinu prinosa, ali i konkurentnost na tržištima koja traže inovacije, brendiranje, priču iza svakog proizvoda, dok nas klimatske promjene i sve češći ekstremi u obliku dugotrajnih suša ili velikih količina padavina u kratkom vremenu prilično brutalno podsjećaju na nužnost prilagođavanja i jačanja otpornosti.
Ostatak programa čine podsticaji za biljnu proizvodnju u iznosu od 25,000.000 KM, model ostalih vrsta podrški s iznosom od 5,620.000 KM, dok je za zahtjeve iz ranijeg perioda, rješenja po žalbama i sudske presude planiran iznos od 1,150.000 KM.
Svrha Programa podrški je provođenje mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH 2021. – 2027. godine radi ostvarivanja postavljenih prioriteta i strateških ciljeva.
Provedbom direktnih podrški i strukturnim mjerama Vlada Federacije BiH stvara ambijent za povećanje konkurentnosti i provođenje strukturne transformacije poljoprivrednih gazdinstava, odnosno poslovnih subjekata iz sektora prehrambene industrije.
Očekuje se da će osigurani nivo sredstava omogućiti očuvanje i povećanje dostignutog nivoa poljoprivredne proizvodnje u Federaciji BiH, navode iz Ministarstva, dodajući kako novčane podrške po modelu podsticaja proizvodnji, te mjere kroz model ruralnog razvoja i model ostalih vrsta podrški predstavljaju sveobuhvatnu podršku poljoprivrednim proizvođačima kako bi unaprijedili kvalitetu i konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i otpornost poljoprivrednih proizvođača na domaćem i inostranom tržištu.
Poboljšanje uslova
Uz navedeno, očekuje se da će novčane podrške za strateške proizvodnje doprinijeti povećanju zasijanih zemljišnih površina i proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s većom dodanom vrijednošću u Federaciji BiH, kao i povećanju tehnološkog nivoa farmi i modernizaciji poljoprivrednih gazdinstava te uslova života u ruralnim područjima Federacije BiH.
Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije upravo je detektovala neke od najvećih slabosti poljoprivrednog sektora u entitetu, navodeći kako isti odlikuje niska konkurentnost i na domaćem i na inostranom tržištu. Ovo je rezultat brojnih problema i slabosti duž ukupnog lanca vrijednosti.
Produktivnost primarne poljoprivredne proizvodnje, izražena i ukupnim obimom i prinosima, izrazito je niska, daleko ispod bioloških mogućnosti, što za posljedicu ima nisku konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora FBiH. Poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima i odlikuje se malim udjelom proizvodnje za tržište, prenosi Večernji.ba.
Tehnološka i ekonomska znanja su na niskom nivou, primjena agrotehničkih mjera nedovoljna, farme su nedovoljno opremljene. Ogromna većina obradivog zemljišta se ne navodnjava, nizak je nivo zaštite od vremenskih nepogoda, što rezultira niskim i nestabilnim prinosima, što u kontekstu klimatskih promjena predstavlja veliku prijetnju razvoju sektora.
Nivo organizovanosti i saradnje među proizvođačima nije zadovoljavajući, kao ni među ostalim akterima u lancu vrijednosti, jedna je od ocjena iz navedenog strateškog dokumenta. Takvi zaključci jasan su signal kako su poljoprivrednoj proizvodnji u Federaciji BiH potrebne korjenite promjene, ali i podrška Evropske unije kroz IPARD program kojem, zbog opstrukcija Republike Srpske, još uvijek nije moguće pristupiti.
Komentari