Više od 65 posto domaćinstava u Bosni i Hercegovini suočava se s nemogućnošću pokrivanja iznenadnog troška od 400 konvertibilnih maraka, pokazuju najnoviji podaci.

 

Istovremeno, iznos sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu premašit će 3.500 KM, obuhvatajući samo osnovne životne potrebe. Ovi podaci ukazuju na duboko ukorijenjen problem siromaštva koji pogađa značajan dio stanovništva, piše klix.

Prema posljednjoj anketi o potrošnji domaćinstava za period 2021/2022. godinu, stopa siromašnih domaćinstava iznosila je 13,3 posto, a siromašnih pojedinaca 13,5 posto. Međutim, stvaran broj građana koji žive ispod praga siromaštva znatno je veći, što potvrđuje djelovanje gotovo 60 javnih kuhinja koje svakodnevno hrane oko 17.000 ljudi. Hiljade paketa s osnovnim prehrambenim artiklima dijele se širom zemlje, naglašavajući težinu situacije.

Potrošačka korpa, koja obuhvata minimalne troškove jedne četveročlane porodice, dodatno je opterećena pripremama i nabavkama za novu školsku godinu, kao i septembrom koji donosi nove troškove. Posebno je uočljiv rast cijena voća i povrća, što otežava pristup čak i sezonskim namirnicama. Stručnjaci upozoravaju na dugoročne posljedice ovakvog stanja, ističući da se odgajaju generacije djece kojima roditelji ne mogu priuštiti ni osnovne potrebe, poput džeparca za užinu, što mjesečno iznosi najmanje 200 KM za dvoje školaraca.

Indeks potrošačkih cijena, koji obuhvata više od 660 proizvoda, nerijetko uključuje i luksuzne stavke, te ne odražava realno stanje na terenu. Prema međunarodnim standardima, u Bosni i Hercegovini gotovo polovina djece živi u siromaštvu, a 80 posto penzionera je u teškoj ekonomskoj situaciji. Penzioneri, kao redovni platiše komunalnih usluga i značajni nosioci potrošnje lijekova, suočavaju se s ogromnim poskupljenjima hrane, dok pomaka u poboljšanju njihovog materijalnog položaja nema.

Dodatno zabrinjava podatak da više od 54 posto domaćinstava ne može priuštiti godišnji odmor u trajanju od sedam dana za cijelu porodicu. Gotovo 13 posto domaćinstava nema mogućnost da sebi obezbijedi mesni, pileći ili riblji obrok svaki drugi dan, dok 8,5 posto njih ima finansijske poteškoće u izmirivanju troškova stanarine, režija i rata kredita. Ovakva statistika ukazuje na hitnu potrebu za sveobuhvatnim mjerama socijalne politike i ekonomskog oporavka zemlje.

Komentari

Prethodni članakTuzlanska biblioteka “Behram-beg” poziva mlade pisce na takmičenje
Naredni članakIman Drugović putuje u Italiju: Kadetsko i juniorsko Evropsko prvenstvo pred njom