U tišini, bez velike medijske pažnje i transparentnosti u postupku javnih nabavki, na tržištu avionskog goriva u BiH dogodila se značajna promjena.
U tišini, bez velike medijske pažnje, na tržištu avionskog goriva u Bosni i Hercegovini dogodila se značajna promjena. Nakon višegodišnje dominacije kompanije Hifa Oil, Aerodrom Tuzla je u aprilu 2025. godine zaključio četverogodišnji ugovor o zakupu skladišta avionskog goriva s kompanijom Hifa Petrol, saznaje Akta.ba iz pouzdanih izvora.
Promjena ne bi bila toliko intrigantna da obje firme ne vode – dva brata.
Time je došlo do svojevrsnog “porodičnog transfera” tržišne dominacije, čime kompanija Hifa Oil, koja godinama snabdijeva aerodrome u Tuzli, Sarajevu i Mostaru, gubi jedan “dio kolača”.
Javni poziv – kratak, ali ključan
Javni poziv Aerodroma Tuzla raspisan je 15. aprila na službenoj web stranici, a zatvoren 21. aprila 2025. u 09.00 sati – efektivno otvoren svega četiri radna dana. Predmet poziva bio je zakup carinskog skladišta od 1.131 m², s početnom cijenom zakupa od 7.000 KM mjesečno, zajedno s opremom – tri nadzemna rezervoara od po 80 m³.
Među kriterijima za prijavu navodilo se i posjedovanje licence Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) za rukovanje i skladištenje JET goriva, kao i odgovarajuća logistička oprema i ugovor s dobavljačem goriva.
Odluka je, prema izvorima Akta.ba, pala na Hifa Petrol – uprkos činjenici da kompanija ne posjeduje sve potrebne dozvole u trenutku dodjele ugovora. Dodatno, Hifa Petrol se prema informacijama iz poziva obavezala da posjeduje dozvolu koja je, po svemu sudeći, tek u fazi pribavljanja, s obzirom na to da je javnim pozivom omogućeno da se uslovi moraju ispunjavati danom stupanja na snagu ugovora o zakupu.
Zagonetni muk i pozivanje na zakon
Osim što je javni poziv trajao izuzetno kratko, dodatnu nejasnoću u cijelom postupku izaziva i izostanak zvanične potvrde od strane Međunarodnog aerodroma Tuzla o tome kojoj je kompaniji dodijeljen ugovor.
Iako je javni poziv objavljen na web stranici, odluka o dodjeli ugovora nije, a po zakonu o javnim nabavkama nisu ni dužni jer se na ove slučajeve primjenjuju posebna pravila.
“Budući da je u pitanju dodjela objekta u zakup, na ove slučajeve se primjenjuju posebna pravila i to ne pravila za postupke javnih nabavki. U skladu s tim, javni organi su dužni obavijestiti ponuđače koji su učestvovali u postupku kako bi mogli zaštiti svoja prava, ali odluke o tome su dužni dostaviti samo njima, a ne nužno i na istom mjestu gdje je objavljen javni poziv. Iako su preporuke radi transparentnosti i odgovornosti da se sve odluke iz svake faze javno objave, to nažalost nije zakonska obaveza u ovim slučajevima“, pojasnio Damjan Ožegović viši istraživač i suradnik za pravne poslove Transparency International BiH.
Više detalja čitajte na orginalnom sadržaju na portalu Akta.ba
Komentari