Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine odbacio je zahtjev jedne od kladionica za vanredno preispitivanje presude Kantonalnog suda u Bihaću, kojom su potvrđene komunalne takse koje Grad Bihać naplaćuje priređivačima igara na sreću. Time je, kako navode iz Bihaća, još jednom potvrđeno da su gradske odluke o naplati ovih taksi u skladu sa zakonima Federacije BiH.
Prema obrazloženju presude, Kantonalni sud u Bihaću nije prekršio nijedan federalni zakon, a obaveza plaćanja taksi za priređivače igara na sreću zasnovana je na važećoj gradskoj Odluci o komunalnim taksama.
Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić izjavio je da ova presuda predstavlja pravnu i moralnu pobjedu Grada u borbi za pravedniji porezni tretman.
– Kladionice zarađuju ogromne iznose zahvaljujući ovisnosti građana, a godinama nisu doprinosile lokalnim zajednicama u kojima posluju. To se više ne smije tolerisati – poručio je Sedić.
Prema podacima Gradske uprave Bihaća, deset pravnih lica s više uplatnih mjesta na teritoriji tog grada ove godine je zaduženo po osnovu komunalnih taksi u ukupnom iznosu od 928.367,35 KM. Iako većina njih vodi upravne sporove, sudska praksa sada ide u korist lokalne vlasti.
– Ko želi poslovati u Bihaću, mora poštovati pravila zajednice. Taj novac će biti uložen u projekte koji će biti jasno označeni kao finansirani iz prihoda od kladionica – istakao je gradonačelnik Sedić.
Šansa i za Lukavac?
Ova sudska odluka otvara važno pitanje i za druge lokalne zajednice u Federaciji BiH: mogu li i one pronaći zakonski okvir da na sličan način regulišu rad kladionica i osiguraju dodatna sredstva za razvoj svojih sredina?
Uzimajući u obzir broj uplatnih mjesta na području Lukavca, te činjenicu da je riječ o izuzetno profitabilnoj djelatnosti, jasno se nameće upit:
Da li Grad Lukavac može, po uzoru na Bihać, donijeti odluku kojom bi od kladionica naplaćivao komunalne takse i tako značajno povećao budžetske prihode?
S obzirom na potvrdu najviše sudske instance u FBiH, ovakav pristup sada ima čvrst pravni temelj. U vremenu kada se traže dodatni izvori finansiranja za komunalnu infrastrukturu, vrtiće, škole i druge javne potrebe, ovakva mjera mogla bi predstavljati značajan korak ka finansijskoj samoodrživosti lokalne zajednice.
Komentari