Tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina živi u miru, ali politički sistem ostaje zakočen ustavnim ograničenjima i presudama koje se godinama ne provode. Najpoznatiji apelanti pred Evropskim sudom za ljudska prava, Jakob Finci i Azra Zornić, ponovo upozoravaju da BiH još nije ispunila ni osnovne zahtjeve za ravnopravnost građana.
Presuda u predmetu Sejdić–Finci, donesena 2009. godine, čeka implementaciju već 16 godina. Sud je tada presudio da je diskriminatorno što pripadnici nacionalnih manjina – poput Derve Sejdića i Jakoba Fincija – ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Sličnu presudu 2014. dobila je i Azra Zornić, koja se izjašnjava kao Bosanka i građanka, a ne kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda.
Ustav omogućava kandidature samo Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, i to iz tačno određenih entiteta. Srbin mora biti izabran iz RS-a, dok Bošnjak i Hrvat mogu biti birani samo iz Federacije. Svi koji se izjasne drugačije – spadaju u kategoriju „Ostalih“ i automatski su isključeni.
Jakob Finci poručuje da je mir najveće dostignuće Dejtona, ali da političke blokade, etnička podjela funkcija i ignorisanje sudskih presuda govore da je sistem „vjerovatno mogao biti bolji“. Ističe da je rješenje jednostavno: umjesto etničkih kvota, u Ustav treba ugraditi principe ravnopravnosti i otvorene kandidature.
Azra Zornić naglašava da diskriminacija pogađa i svakodnevni život građana – od zapošljavanja u državnim institucijama do mogućnosti da učestvuju u političkom životu. Kaže da se izjašnjavanje kao „Bosanka/Bosanac“ automatski svodi na kategoriju Ostalih, čime se smanjuju i šanse za zaposlenje i mogućnost izbora na javne funkcije.
Evropski sud za ljudska prava BiH je u više navrata osudio zbog iste prakse. Nakon Sejdić–Finci i Zornić, presude u svoju korist dobili su i Ilijaz Pilav, Samir Šlaku te Svetozar Pudarić, kojem je kandidatura odbijena jer je Srbin s prebivalištem u Federaciji.
Neprovođenje presuda ne utiče samo na ljudska prava, već i na međunarodni položaj BiH. Evropska komisija godinama upozorava da bez njihove implementacije nema napretka na putu ka EU, dok je Vijeće Evrope još 2013. razmatralo mogućnost suspenzije BiH.
Uprkos redovnim razmatranjima u Komitetu ministara, konkretnih sankcija nije bilo – osim što je implementacija presuda postala jedan od glavnih uslova za otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
Komentari