Rastući troškovi života, koje u većini slučajeva ne prate povećanja plata, razlog su što se i u Bosni i Hercegovini sve veći broj građana odlučuje na traženje dodatnog posla.
Uglavnom je riječ o povremenim angažmanima u uslužnim djelatnostima poput konobarisanja, rada u kuhinji, čišćenja ili brige o starijim osobama.
Na taj način pokušavaju se popuniti sve veće rupe u kućnim budžetima.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za septembar 2025. godine iznosila je 3431,60 KM, prenosi Večernji list.
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za juli 2025. godine bila je 1628 KM (posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku), dok minimalna plata, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 47,44 posto, a minimalnom svega 29,14 posto.
Pri izradi sindikalne potrošačke korpe uzeta je u obzir prosječna plata u Federaciji BiH i minimalni troškovi života četveročlane porodice – dvoje odraslih i dvoje djece, jedno u srednjoj, a drugo u osnovnoj školi. Struktura troškova izgleda ovako: prehrana – 41,80%, stanovanje i komunalne usluge – 14,18%, higijena i zdravlje – 9,05%, obrazovanje i kultura – 13,99%, odjeća i obuća – 10,49%, prevoz – 4,66%, te održavanje domaćinstva – 5,83%, navodi se iz SSSBiH.
Osim zaposlenih, dodatni izvor prihoda sve češće traže i penzioneri. Naime, stupanjem na snagu zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u oba entiteta penzionerima je omogućeno da se ponovo zaposle uz zadržavanje pune penzije.
Zbog svakodnevnog rasta cijena, broj penzionera koji se ponovo zapošljavaju iz godine u godinu raste.
Tako je, prema dostupnim podacima, 2013. godine u Republici Srpskoj svega 33 penzionera imalo status osiguranika i zaposlenika. Do 2018. godine taj broj je narastao na 3077, krajem 2021. na 5607, a krajem prošle godine već na 8053. U Federaciji BiH ova mogućnost uvedena je nekoliko godina kasnije, ali broj zaposlenih penzionera također raste.
Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, krajem 2022. godine bilo je zaposleno 2991 lice starije od 66 godina.
Traženje dodatnog posla i rad nakon 65. godine postaju sve češća pojava i u zemljama regiona, dok je u zapadnim zemljama, posebno u Njemačkoj, tzv. “mini job” sasvim uobičajena praksa, naročito među strancima.
Prema anketi servisa MojaPlaća, svaka peta osoba u Hrvatskoj (21 posto) zbog rastućih troškova života radi dodatni posao, najčešće da bi popunila porodični budžet.
Najzastupljeniji su poslovi u uslužnim djelatnostima poput konobarisanja, prevoza putnika, čišćenja i povremenih fizičkih poslova.
Ispitanici ističu da jedna plata više nije dovoljna za normalan život, posebno uz rast troškova stanovanja, hrane i goriva.
Dio ispitanih priznaje da traži čak i treći posao, jer ni dva izvora prihoda ne pokrivaju sve mjesečne izdatke. Značajan broj njih (35 posto) trenutno nema dodatni posao, ali ozbiljno razmišlja o tome.
Najčešći razlog su nezadovoljstvo finansijskom situacijom i želja za promjenom. Neki ispitanici navode da ih trenutni posao više ne ispunjava, pa dodatni angažman vide kao priliku da se okušaju u nečemu novom ili pokrenu vlastiti mali biznis “sa strane”.
Oko 16 posto ispitanih izjavilo je da uopće ne razmišlja o dodatnom poslu. Razlozi su različiti – neki smatraju da im trenutna plata omogućava pristojan život, dok drugi jednostavno nemaju vremena zbog zahtjevnog posla ili porodičnih obaveza.
Komentari