Svjetski indeks slobode medija za 2025. godinu, objavljen danas od strane Reportera bez granica (RSF), otkriva alarmantno stanje globalne medijske scene, gdje je ekonomska nestabilnost prepoznata kao vodeća prijetnja slobodi medija.
Bosna i Hercegovina zauzela je 89. mjesto na ovom indeksu, a izvještaj naglašava da se zemlja, zajedno sa Srbijom i Kosovom, suočava s krizama uzrokovanim smanjenim budžetima i snažnom političkom kontrolom, posebno u domenu javnih servisa.
Od pet glavnih indikatora koji određuju Indeks, onaj koji mjeri finansijske uslove novinarstva i ekonomski pritisak na industriju zabilježio je najniži globalni rezultat u 2025. godini u historiji mjerenja. RSF ističe da se u čak 160 od 180 analiziranih zemalja mediji teško ili nikako ne mogu finansijski održati, dok se u trećini država redakcije gase upravo zbog ekonomskih teškoća. Globalna situacija po ovom pitanju sada se smatra “teškom”.
Ova ozbiljna smanjenja finansiranja dodatni su udarac medijskoj ekonomiji koja je već oslabljena dominacijom tehnoloških giganata poput Googlea, Applea, Facebooka, Amazona i Microsofta nad širenjem informacija. Ove uglavnom neregulirane platforme apsorbiraju sve veći udio prihoda od oglašavanja koji bi inače podržavali nezavisno novinarstvo. Ukupna potrošnja na oglašavanje putem društvenih medija u 2024. godini dosegla je 247,3 milijarde američkih dolara, što je značajno povećanje od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pored toga, ove online platforme doprinose širenju manipuliranog i obmanjujućeg sadržaja, dodatno narušavajući informacijski prostor.
Pored gubitka prihoda od oglašavanja, koncentracija vlasništva nad medijima predstavlja još jedan ključni faktor u pogoršanju ekonomskog pokazatelja Indeksa i ozbiljnu prijetnju pluralizmu medija. Podaci pokazuju da je vlasništvo nad medijima visoko koncentrirano u 46 zemalja, a u nekim slučajevima je u potpunosti pod kontrolom države, kao što je očigledno u Rusiji i Mađarskoj. U zemljama poput Gruzije, Tunisa, Perua i Hong Konga, zakoni o “stranom utjecaju” ili javne subvencije koriste se za suzbijanje kritičkog i nezavisnog novinarstva. Čak i u visoko rangiranim zemljama poput Australije, Kanade i Češke, koncentracija medija izaziva zabrinutost zbog ograničavanja uredničke raznolikosti i povećanja rizika od autocenzure.
Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora je najbolje rangirana na 37. mjestu, dok je Kosovo na dnu liste na 99. mjestu. Hrvatska je zauzela 60. mjesto, a Bosna i Hercegovina je na 89. poziciji. Izvještaj RSF-a naglašava da se BiH, Srbija i Kosovo suočavaju sa specifičnim izazovima, uključujući smanjene budžete i jaku političku kontrolu nad javnim servisima, što dodatno otežava rad nezavisnih medija.
Dodatno zabrinjava podatak da je u više od polovine zemalja i teritorija obuhvaćenih Indeksom, većina ispitanika izjavila da vlasnici medija “uvijek” ili “često” ograničavaju uredničku nezavisnost svojih medija. Ovaj problem je posebno izražen u zemljama poput Libana, Indije, Armenije i Bugarske, gdje opstanak mnogih medija ovisi o uslovnom finansiranju od strane pojedinaca bliskih političkom ili poslovnom svijetu. U čak 21 zemlji, uključujući Ruandu, Ujedinjene Arapske Emirate i Vijetnam, većina ispitanika tvrdi da se vlasnici “uvijek” miješaju u uredničko odlučivanje.
Evropski zakon o slobodi medija (EMFA), koji bi trebao donijeti bolju pravnu zaštitu medijima, još uvijek nije implementiran, posebno u zemljama Zapadnog Balkana, što dodatno usložnjava situaciju za medije u regionu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Komentari