Planovi o izgradnji podzemnog skladišta prirodnog plina u solnom ležištu Tetima kod Tuzle izazivaju sve veću pažnju javnosti, ali i zabrinutost stručnjaka i lokalnih vlasti. Iako se često ističe da se radi o modelu koji funkcioniše širom Evrope, najnovije analize pokazuju da bi u konkretnom slučaju moglo doći do ozbiljnih sigurnosnih problema.
Ležište Tetima – duboko, bogato, ali nestabilno?
Ležište Tetima nalazi se na južnim padinama Majevice, oko 12 kilometara sjeveroistočno od Tuzle. Proteže se na više od 100 kvadratnih kilometara, s debljinom sloja soli do 180 metara i eksploatacijskom dubinom do 1000 metara. Sadržaj natrij-hlorida (NaCl) u ležištu iznosi oko 93,8 posto, što je visok standard za industrijsku upotrebu, ali ne garantuje automatski sigurnost za skladištenje gasa.
Na dubini do 1000 metara, geostatički pritisak dostiže od 180 do 220 bara, što predstavlja ključni tehnički izazov za bilo kakvu podzemnu operaciju s plinom.
Koliki je pritisak potreban za skladištenje plina?
U praksi, skladištenje plina u solnim komorama širom Evrope obično zahtijeva radni pritisak od 150 do 250 bara. Na primjer, skladišta u Njemačkoj, Francuskoj i Turskoj funkcionišu na prosječno 200 do 210 bara. Minimalni pritisak mora biti dovoljan da spriječi zatvaranje komore pod pritiskom okolne stijene, dok maksimalni ne smije preći oko 85 posto ukupnog geostatskog pritiska kako ne bi došlo do pucanja.
Problem hermetičnosti komora
Najveći problem u slučaju Tetima predstavlja činjenica da su neka dosadašnja testiranja pokazala gubitak hermetičnosti komora već pri pritisku od 35 do 40 bara. To je znatno ispod potrebnih parametara za bezbjedno skladištenje plina. Komore koje gube nepropusnost pri tako niskim vrijednostima ne mogu podnijeti operativne uslove bez rizika od curenja i urušavanja.
Reakcije struke i lokalne zajednice
BH-Gas i neki akademski stručnjaci smatraju da postoje dijelovi ležišta koji bi se mogli koristiti za formiranje novih, sigurnijih komora. Ipak, lokalne vlasti, na čelu s gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem, izražavaju odlučno protivljenje.
“Ne smijemo rizikovati sigurnost građana i grada bez temeljnih stručnih analiza i potpune garancije da neće doći do havarije,” poručio je Lugavić.
Uprava Rudnika soli Tuzla također upozorava na složenost terena, koji je već opterećen prethodnim eksploatacijama, slijeganjima i pojavama klizišta.
Zaključak: Rizik veći od koristi?
Iako bi podzemno skladište plina moglo unaprijediti energetsku stabilnost BiH, u slučaju Tuzle previše je nepoznanica i potencijalnih rizika. Geomehanički uvjeti, niska otpornost komora na pritisak i zabrinutost lokalnog stanovništva jasno ukazuju da ovaj projekt zahtijeva dodatne nezavisne studije, javne rasprave i strogi regulatorni nadzor.
Bez toga, planirano skladište plina u Tetimi moglo bi postati više prijetnja nego rješenje. (E.K)
Komentari