U vremenu kada se svijet ubrzano mijenja pod uticajem naučnih i tehnoloških otkrića, Bosna i Hercegovina stoji pred izazovom kako uhvatiti korak sa globalnim tokovima i pretvoriti znanje u motor razvoja. Jedan od onih koji već decenijama svojim radom i entuzijazmom gradi mostove između lokalnog i svjetskog naučnog prostora je profesor Elvir Čajić.
Kao autor više od stotinu naučnih i stručnih radova, predavač i istraživač, profesor Čajić je imao priliku sarađivati na evropskim projektima i posjetiti najnaprednije naučne institucije svijeta, uključujući i CERN – najveći istraživački centar za fiziku čestica. Njegova iskustva i vizije mogu poslužiti kao inspiracija ne samo mladima u Lukavcu i Tuzlanskom kantonu, već i cijeloj BiH.
O značaju matematike, fizike i novih tehnologija za budućnost naše zemlje, kao i o ulozi mladih u nauci, razgovarali smo sa profesorom Čajićem u intervjuu za Lukavacki.ba.
Lukavacki.ba: Šta Vas je najviše impresioniralo tokom posjete CERN-u i šta od tog iskustva može biti korisno za naše društvo u BiH?
Elvir Čajić: CERN nije samo mjesto gdje se traže nove čestice to je laboratorij budućnosti u kojem fundamentalna fizika postaje temelj medicine, elektronike i materijala. Najviše me impresioniralo kako otkrića iz fizike elementarnih čestica nalaze put u svakodnevni život.
Tehnologija razvijena za detektore čestica danas omogućava preciznije otkrivanje karcinoma kroz napredne PET skenere, a nano-senzori iz kvantnih istraživanja već se testiraju za regulaciju inzulina kod dijabetičara. Čak su i algoritmi inspirisani fizikom čestica postali važni u razvoju sigurnosnih sistema i modeliranju lijekova.
Za BiH je ključno da shvatimo kako nismo “predaleko” od svijeta. Ako jedan grad poput Lukavca ima dobre matematičare, inženjere i nastavnike uključene u evropske projekte i mi možemo biti dio tih globalnih tokova. CERN nas uči da naučna otkrića nisu zatvorena u tunelima Ženeve, već se pretaču u bolnice, fabrike i škole širom svijeta.
Lukavacki.ba: Koliko su matematika, fizika i nove tehnologije važne za razvoj Lukavca i Bosne i Hercegovine?
Elvir Čajić: Matematika i fizika nisu samo školski predmeti one su temelj ekonomije i zdravlja. U Lukavcu, recimo, fizičari i inženjeri mogu razvijati modele za praćenje zagađenja zraka i senzore koji u realnom vremenu mjere koncentracije čestica. Matematika omogućava algoritme koji optimizuju industrijske procese, smanjuju troškove i emisije.
Za BiH, matematika i tehnologija znače konkurentnost. Zemlja koja ne ulaže u STEAM osuđena je da ostane samo tržište. Ako ulažemo u istraživanja, možemo postati proizvođači rješenja od AI sistema za cyber-sigurnost do biotehnoloških inovacija u zdravstvu.
Ja sam ponosan što sam bio prvi profesor iz BiH koji je kroz EU VET programe omogućio učenicima ETŠ Tuzla da rade prakse u Francuskoj, Italiji, Sloveniji i Španiji. To je dokaz da matematika i fizika otvaraju vrata svijeta.
Lukavacki.ba: Vještačka inteligencija je globalni trend. Gdje vidite njenu primjenu u našem obrazovanju, zdravstvu i privredi?
Elvir Čajić: Vještačka inteligencija je danas ono što je električna energija bila početkom 20. stoljeća prodire u sve sfere života.
U obrazovanju može pratiti napredak učenika, otkrivati praznine u znanju i nuditi personalizirane zadatke. U zdravstvu pomaže u analizi medicinskih slika, ranom otkrivanju karcinoma i optimizaciji terapija. U privredi i industriji AI predviđa kvarove mašina, balansira potrošnju energije i štiti mreže od cyber napada.
Važno je naglasiti AI nije zamjena za čovjeka. Ona je pomoćno sredstvo. U rukama doktora otkriva karcinom, u rukama inženjera štiti mreže, a u rukama nastavnika gradi učionicu budućnosti.
Lukavacki.ba: Smatrate li da mladi u BiH imaju dovoljno prilika da se uključe u savremena naučna istraživanja i kako ih motivisati da ostanu ovdje?
Elvir Čajić: Nažalost, prilika nema dovoljno, ali mogućnosti rastu. Mladi se kroz evropske programe poput Erasmus+, eTwinning i EU VET mogu uključiti u istraživanja i razmjene. Potrebni su mikro-grantovi za školske projekte, mentorska mreža dijaspore i vidljivost rezultata mladih.
Mladi će ostati ovdje ako osjete da njihov trud vrijedi i da imaju prostor da grade karijeru. Ako BiH pokaže da cijeni znanje, onda neće tražiti samo “bolje uslove” u inostranstvu.
Lukavacki.ba: Koje su najveće prepreke da nauka i obrazovanje u BiH uhvate korak s razvijenim zemljama?
Elvir Čajić: Najveće prepreke su podfinansiranost, politizacija i zastarjela infrastruktura. Nauka kod nas prečesto zavisi od pojedinaca, a ne od sistema.
Potrebno je kreirati nezavisni naučni fond sa međunarodnim recenzentima, digitalizovati procedure javnih nabavki i povezati univerzitete s industrijom. Državni istraživački cloud, dostupan svim školama i univerzitetima, mogao bi promijeniti sliku naše nauke.
Lukavacki.ba: Kako zamišljate Bosnu i Hercegovinu za 10–20 godina ako se ozbiljno posvetimo nauci i tehnologiji?
Elvir Čajić: Vidim BiH kao pametnu zemlju – malu Švicarsku Balkana. Pametne gradove u kojima AI upravlja saobraćajem i energijom, pametne učionice s personaliziranim učenjem, bolnice bez papira i industriju koja čuva okoliš jednako kao i ekonomiju.
Ali ako nastavimo školovati ljude za tuđe sisteme, ova zemlja neće imati šanse. Zato je sada trenutak da investiramo u znanje. To je pitanje opstanka.
Lukavacki.ba: Koja bi bila Vaša poruka mladima u Lukavcu i BiH koji razmišljaju o karijeri u nauci?
Elvir Čajić: Poruka je jasna: nauka je vaša najveća karta za svijet, ali i najveća šansa da promijenite svoju sredinu. Učite jezike, programiranje, matematiku i kritičko mišljenje to su alati koje niko ne može uzeti. Budite hrabri, radoznali i nemojte čekati savršene uslove. Velike ideje uvijek počinju u nesavršenim okruženjima.
Uvezujte se i gradite timove. Nauka je štafeta zajednice. Ako danas otvorite vrata, generacije poslije vas će ih još više proširiti.
Naša zemlja ima mladost, znanje i prirodne resurse ali nam najviše trebaju vizija i sistem. Ako ih ugradimo u obrazovanje, istraživanje i industriju, BiH može postati prepoznatljiva i po nauci i inovacijama.
Ako danas počnemo graditi kulturu znanja, za 20 godina BiH neće biti zemlja odlazaka, nego zemlja povrataka centar inovacija na Balkanu.
Komentari