Na prostoru kompletnog kantona, ali i zemlje, evidentna je želja mladih za medicinskom strukom. Neki je završavaju redovno, a ostali se s vremenom prekvalifikuju za nju. Razlog tome je nemogućnost pronalska posla u struci ili, pak, činjenica da se posao medicinara/njegovatelja više cijeni u „obećanoj zemlji“ Njemačkoj.
Mladi u BiH sve više razmišljaju o odlasku van granica ove zemlje u potrazi za poslom. Ne bi bilo zabrinjavajuće da se sve svede na zamisao. Surova činjenica je da sve učestalije misao realizuju u stvarnost. Svoj život žive i porodicu osnivaju u zemlji koja cijeni stručni kadar. Poznati smo kao radnici koji uvijek pronalaze mjesto negdje drugdje, zašto to ne bi bilo i ovdje? Za mnoge u matičnoj zemlji nema mjesta, barem ne za zasnivanje radnog odnosa i poštivanja rada, znanja i truda. Zašto živjeti od minimalaca i preživljavati sa „crkavicom“ koju na slamčicu daju, kada će to neko cijeniti i platiti po zasluzi, vodilja je mnogih mladih sa kojim smo razgovarali. Nećemo generalizovati pojedince, ali izgleda da je to surova realnost i vodilja mladih.
Imajući u vidu činjenicu da se mladi sve više odlučuju za medicinsku školu, a i da je vidljivo formiranje odjeljenja „iznad prosjeka“, pitali smo se zašto baš medicinska? Ima li mjesta za sve njih, konkretno u zdravstvenim ustanovama na području Tuzlanskog kantona? Prema tvrdnjama mnogih srednjoškolaca, nema. Na pitanje zašto onda upisuju tu školu, dobijamo odgovor, da idemo u Njemačku.
Odmah smo provjerili brojno stanje medicinskog osoblja koje se nalazi na birou za zapošljavanje, na nivou kantona naravno, i nije ni malo ohrabrujuće. Podaci službe za zapošljavanje govore da ih je trenutno na evidenciji 1879.
Jedna od mogućnosti odlaska, jeste i Triple Win projekt posredovanja pri zapošljavanju medicinskog osoblja u SR Njemačkoj. Kroz ovaj projekt, koji implementiraju Agencija za rad i zapošljavanje BiH u saradnji sa Njemačkom korporacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), te Njemačkom saveznom agencijom za zapošljavanje, do sada je uspješno posao pronašlo 400 mladih, uglavnom medicinskih sestara i tehničara.
Senad Subasic, rođen je 1979. godine u Tuzli, oženjen, otac jednog dječaka. U Tuzli je završio srednju Medicinsku skolu i stekao zvanje medicinskog tehničara. Bio je zaposlen od 2000 -2008 na JZU UKC Tuzla, a zatim u Specijalnoj bolnici Centar za Srce-Tuzla gdje je radio sve do odlaska u Njemačku – do januara 2014 godine.
–Na odlazak u inostranstvu me je nagnala sveukupna situacija u BiH. I pored toga što smo i supruga i ja bili zaposleni i finansijski i stambeno obezbjeđeni, nisam više želio da živim u zemlji u kojoj stvari nikako ne idu nabolje nego iz dana u dan, nažalost, situacija je sve teža, da ne kažem gora, kako na ekonomskom, tako i na svim ostalim poljima. Nisam želio ni da moje dijete odrasta u takvoj jednoj sredini koju su nam nametnuli ”neki tamo ljudi na vlasti”, i da se pitam da li ću mu danas sutra moći priuštiti neki normalan život i školovanje u našoj dragoj ali napaćenoj Bosni. Ja sam imao tu sreću da se ubrzo nakon završetka školovanja i odsluženog vojnog roka zaposlim, ali nisam siguran da bi moje dijete imalo tu sreću, priča Subašić o razlozima odlaska iz BiH.
Subašić ističe kako je imao sreću što je imao posao u Bosni pa nije morao polagati test za nostrifikaciju diplome. Istu je dobio za otprilike tri ili četiri sedmice. On pojašnjava kako je dobijanje njemačke diplome potrebno minimalno pet godina radnog staža medicinskog tehničara/sestre.
Osobe koje imaju završenu Visoku medicinsku školu, pored srednje, pod uslovom da su položili državni ispit, mogu se nadati da će dobiti diplomu bez polaganja ispita. Stvar je u tome da u njemačkom sistemu školovanja ima veći broj časove praktične nastave u odnosu na naš sistem, pa se zbog toga polaže ispit nakon nekoliko mjeseci rada ili ko je imao staž pa da mu diploma bude priznata.
– Što se tiče mog poslodavca, jako sam zadovoljan. Radim u Nordwest Krankenhaus u Frankfurtu. Sve što mi je rečeno u intervjuu za posao i sve što mi piše u ugovoru, poslodavac je ispoštovao. ”Surfajući” po internetu naletili na Triple Win projekat. Nakon što smo se podrobno informisali odlučili smo se da se ja prijavim. Od momenta prijave do mog odlaska u Njemačku je prošlo oko 9 mjeseci.
Dosta osoba je došlo u SR Njemačku i samostalno, tj. mimo Tripl Win projekta, ali uspoređujući njihove priče i priče nas koji smo došli preko projekta, ja bih se uvijek odlučio da idem preko projekta. Sam odlazak je brži, ne mora se lično tražiti poslodavac. Mnogi poslodavci nemaju smještaj za svoje radnike ili ne žele da se zamaraju tim stvarima pa ste prinuđeni da iz Bosne ili preko prijatelja ako ih imate, što može da potraje, a i košta, ispričao nam je Subašić.
Subašić naglašava da svi imaju i mogućnost profesionalnog usavršavanja. U bolnici u kojoj on radi, poslodavac će snositi sve troškove daljnjeg školovanja, uz uslov da se završi u roku i da se kod tog poslodavca nakon školovanja radi još ca dvije do tri godine. Slušajući iskustva drugih, Subašić tvrdi da je rijetkost ili da skoro niko ne iskazuje želju za povratkom u Bosnu i Hercegovinu. Kako kaže, svi su zadovoljni onim što su postigli tu, mogućnosti su velike i samo je nebo granica.
Slušajući priče o Triple Win, kontaktirali smo voditelje projekte da nam podrobnije objasne šta podrazumijeva i koja su pravila i uslovi.
Rad u Njemačkoj preko Triple Win projekta
Razgovor sa koordinatoricom projekta uime GIZ-a, Džejnom Hurtić
Triple Win projektom do sada je otišlo mnogo medicinara iz BiH, koliko?
U okviru projekta Triple Win od 2012 do danas je posredovano otprilike 400 medicinskih sestara/tehničara.
Koja je procedura?
Za učešće u Projektu se mogu prijaviti medicinske sestre/tehničari, opšti ili pedijatrijski smjer koji imaju stalno prebivalište i državljanstvo BiH, završena najmanje srednja medicinska škola opšti/pedijatrijski smjer, položen stručni ispit I da po mogućnosti imaju predznanje njemačkog jezika na nivou A2/1(evropski referentni okvir za jezike). Sve informacije o konkursu se mogu pronaći na internet stranici Agencije za rad I zapošljavanje BiH, www.arz.gov.ba. Naredni intervjui sa zainteresovanim kandidatima će se obaviti u februaru 2017. godine o čemu će svi prijavljeni biti blagovremeno informisani.
Smatrate li da najbolje medicinsko osoblje odlazi iz BiH u obećanu zemlju Njemačku?
Prema statističkim podacima u Bosni i Hercegovini je nezaposleno preko 6000 medicinskih sestara I tehničara opšteg/pedijatrijskog smjera, upravo iz tog razloga se mi orijentišemo prema kodeksu ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ne regrutujemo stručno osoblje iz zemalja, koje i same imaju nedostatak radne snage u oblasti zdravstvene njege. Upravo iz tog razloga se radi o globalnom projektu koji se pored Bosne I Hercegovine, implementira i u Srbiji kao i na Filipinima gdje također postoji višak radne snage iz ove oblasti. Pored toga, stranim kvalificiranim stručnim osobljem smanjuje se nedostatak osoblja u oblasti medicinske njege u Njemačkoj, te nezaposlenost u zemljama odakle stručno osoblje dolazi. Finansijske pošiljke migranata, kao i prijenos znanja predstavljaju doprinos razvoju zemalja iz kojih osoblje dolazi.
Imamo mnogo agencije koje rade kao posrednici pri zapošljavanju medicinara u Njemačkoj, koliko ste upoznati sa eventualnim problemima sa kojima se susreću I mogućim lošim uslovima?
Projekat Triple win se sprovodi na osnovu Sporazuma o postupku, izboru I posredovanju pri zapošljavanju medicinskog osoblja zaključenog između Savezne agencije za rad SR Njemačke (BA) i Agencije za rad i zapošljavanje BiH. GIZ-razvojna saradnja učesnicima Projekta pruža podršku prilikom organizacije jezičkih kurseva, seminara, podnošenja zahtjeva za priznavanje diploma, koordinacije njihovog odlaska kao i prilikom njihove integracije u toku prve godine dana u SR Njemačkoj. Obzirom da se Projekat implementira u saradnji sa državnim institucijama iz obje zemlje, koje su aktivno uključene I u integraciju učesnika nakon njihovog odlaska u Njemačku, to bi trebalo biti garant ozbiljnosti i suradnje na visokom nivou, svim zainteresovanim a što pokazuje i naše dosadašnje iskustvo u procesu posredovanja.
Naša radna snaga: medicinari su kompetentni i cijenjeni? Njihov rad se cijeni?
Da, upravo kao što ste i sami rekli, medicinsko osoblje koje je posredovano u okviru Triple Win projekta je jako cijenjeno, sam dokaz tome jeste njihovo napredovanje u karijeri nakon odlaska u Njemačku kao i mogućnost skolovanja koje finansira sam poslodavac. Također je bitno za istaći, da u međuvremenu imamo njemačke poslodavce koji su u više navrata zapošljavali medicinsko osoblje preko Projekta Triple Win.
Koji stepen njemačkog jezika je neophodan za rad? Mnogi su znali odlaziti sa B1 preko nekih agencija ili samostalno, je li to dovoljno?
Za učesce u Projektu nije potreban certifikat o poznavanju njemačkog jezika, nego samo predznanje njemačkog jezika na nivou A2/1, kao što sam već i navela. Projekat finansira kurseve njemačkog jezika do nivoa B1 kao i polaganje ispita za certifikat B1.
Prema podacima kantonalne službe za zapošljavanje, u 2016. Godini su zaprimili 16 prijava za odlazak posredstvom ovog projekta. Stručna saradnica za informisanje ove službe ističe da sve prijave oni prosljeđuju Agenciji za rad i zapošljavanje BiH te da nisu sigurni da li su svi do sada prošli.
Iako program Triple Win nudi sigurnost prilikom zapošljavanja u Njemačkoj, oni koji odlaze suočavaju se i sa određenim strahovima, prije svega od promjene mjesta življenja, mentaliteta, ali i nedostatka najbližih. Za sve to se treba dobro pripremiti i na samom startu odlučiti da li su spremni, ili ne.
–Moj savjet svima onima koji žele da dođu u Njemačku je da prvenstveno što više nauče jezik, jer koliko god mislili da ga znaju, kada stignu vidjet će da je to malo. Treba uzeti i u obzir da se u Njemačkoj govori dosta različitih dijalekata, a neke od njih je jako, jako teško razumiti. Ali, njemci su navikli na strance pa će se potruditi da sa njima pričaju bez dijalekta. Savjetovao bih isto tako i da se svi pripreme na njemačku birokratiju i na čekanje. Ovdje ništa ne može preko noći da se uradi. Za sve postoji zakon i protokol a i TERMIN. Ovdje se ništa ne završava bez termina. Za sve se mora termin napraviti. Najbolje je da čim se dodje u Njemačku da se pokrene produženje trajanja vize, jer ulazna viza traje samo 3 mjeseca i njeno produženje iziskuje vremena i papirologiju, savjetuje Subašić.
Komentari