Minimalna penzija u Federaciji BiH mogla bi od 1. januara 2026. godine biti povećana na 700 KM, potvrđeno je nakon višemjesečnih pregovora saveza penzionera s Vladom FBiH. Predložene izmjene Zakona o PIO-u uskoro će biti pred poslanicima Parlamenta FBiH.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona, Haso Halilović, istakao je da je dogovor postignut još na sastanku 16. septembra sa premijerom, zamjenicima i ministrom:
„Izmjenama člana 79 omogućit će se redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula – u skladu s rastom plata. Također, zadržana je zaštita dosadašnjeg rasta penzija, što znači da neće biti smanjenja sadašnjih iznosa“, rekao je Halilović.

Prema novim pravilima, visina penzije će ubuduće više zavisiti od dužine radnog staža. Oni s dužim stažom dobiće znatno veće iznose od onih koji su radili kraće. „Do sada je osoba sa 35 godina staža i ona sa 15 godina imala istu minimalnu penziju od 599 KM, što nije bilo pravedno. Po novim izračunima, minimalna penzija od 700 KM predviđena je za one sa punim radnim stažom“, pojašnjava Nikola Banović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja penzionera Tuzla.

Uveden je i novi dodatak na penziju, isplaćivan jednom godišnje, kao nagrada za duži radni staž. Veći dodatak dobiće oni koji su duže radili, a manji oni s kraćim stažom. Dodatak će se isplaćivati u decembru i predstavlja trajno zakonsko rješenje, a ne tzv. “13. penziju”.

Penzioneri očekuju da Parlament FBiH usvoji zakon do kraja 2025. godine, kako bi nove, pravednije formule stupile na snagu od januara 2026. Dok čekaju formalnu potvrdu, penzioneri širom Federacije obilježavaju svoj dan. Na Skupštini penzionera Grada Tuzla dodijeljene su plakete najaktivnijim članovima, uz poruku da se njihov dugogodišnji angažman u zajednici vidi i cijeni.

Penzioneri su optimistični i vjeruju da će minimalna penzija od 700 KM uskoro postati stvarnost.

Komentari

Prethodni članakStipendije za učenike i studente: Udruženje “Euro Rom” Tuzla raspisalo konkurse
Naredni članakTuzlanski kanton između strategije i realnosti: Šta koči brendiranje destinacija