Sloboda medija u Bosni i Hercegovini nastavlja da nazaduje, zauzimajući 86. poziciju na ovogodišnjem Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica, što predstavlja pad za pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Ovo zabrinjavajuće stanje potvrđuje i najnovije istraživanje o medijskim slobodama u BiH, sprovedeno u saradnji sa organizacijom Fridrich Ebert Stiftung, koje otkriva značajne razlike u percepciji između građana Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH).
Na nivou cijele Bosne i Hercegovine, mediji i vjerske zajednice i dalje uživaju najveće povjerenje građana (66,8 odnosno 52,1 posto). Slijede institucije vlasti (45,8 posto), međunarodna zajednica (32 posto) i nevladin sektor (17,3 posto). Najmanje povjerenja građani imaju u političke stranke (10 posto) i političare (7,3 posto). U poređenju sa 2024. godinom, zabilježen je pad povjerenja u NVO sektor, međunarodnu zajednicu i političare, dok je neznatan rast povjerenja primijećen kod medija i institucija vlasti.
Međutim, analiza na nivou entiteta otkriva duboke podjele. U FBiH, mediji uživaju dominantno povjerenje, a slijede institucije vlasti i vjerske ustanove. Potpuno suprotna slika je u Republici Srpskoj, gdje vjerske zajednice imaju najveće povjerenje, dok je povjerenje u medije na alarmantno niskom nivou od svega 18,6 posto. Ovaj procenat je na istom nivou povjerenja građana RS-a u političare i političke stranke. “Ovakvu situaciju nikada prije nismo imali”, izjavila je novinarka Milkica Milojević prilikom predstavljanja istraživanja u Banjoj Luci. Istovremeno, u FBiH više od 90 posto građana vjeruje medijima.
Generalno, povjerenje u institucije je trenutno veće kod stanovnika FBiH nego u RS-u. Zanimljivo je da je povjerenje u političke partije i političare veće u RS-u nego u FBiH. Povjerenje građana RS-a u NVO i međunarodnu zajednicu praktično ne postoji, a istraživači iz agencije Prime communications smatraju da je to rezultat nedavnih dešavanja u BiH, uključujući prestanak rada USAID-a i kampanju protiv te organizacije.
Zabrinjavajući podatak je da čak 82,4 posto ispitanika u BiH smatra da je rad pojedinih novinara politički motivisan (74 posto u FBiH i čak 96,4 posto u RS-u), što ukazuje na snažnu percepciju pristrasnosti u medijima. U RS-u je zabilježen značajan skok u broju onih koji dijele ovo mišljenje u odnosu na prethodnu godinu.
Kada je riječ o izvorima informisanja, televizija je i dalje primarni izbor u FBiH, a slijede internet i društvene mreže. U Republici Srpskoj, internet je preuzeo primat kao glavno sredstvo informisanja, značajno ispred televizije.
Nakon predstavljanja istraživanja, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Arbutina upozorila je na zastoj u formiranju radne grupe za izradu zakona o medijima. “Sastali smo se jednom i to je to. Znam da je predviđeno osnivanje registra medija, ali se plašim kako će to izgledati u praksi”, rekla je Arbutina.
Urednik portala Buka, Aleksandar Trifunović, istakao je da političari u RS-u, predvođeni predsjednikom entiteta, nastavljaju targetirati novinare kao državne neprijatelje, stvarajući opasan narativ u javnosti. “Ovo uopšte nije bezazlena situacija”, zaključio je Trifunović.
Ovo istraživanje o medijskim slobodama u BiH predstavljeno je danas, na Svjetski dan slobode medija, obilježavajući još jednu godinu nazadovanja slobode izražavanja i nezavisnog novinarstva u zemlji.
izvor:Radiosarajevo
Komentari