Produženje Južne magistrale, jednog od najvažnijih saobraćajnih projekata za grad Tuzlu i okolinu, već godinama se najavljuje kao strateški prioritet. Međutim, umjesto dinamične realizacije, svjedočimo birokratskoj paralizi i nedopustivoj sporosti, posebno u segmentu eksproprijacije zemljišta bez kojeg nema ni milimetra asfalta.

 

Prema dostupnim informacijama, JP Ceste Federacije BiH je još u augustu 2024. godine Gradu Tuzli dostavilo elaborat o formiranju parcela potrebnih za eksproprijaciju. Nakon mjesecima čekanih ispravki, elaborat je tek u oktobru predat nadležnoj službi, što je omogućilo identifikaciju 134 parcele koje su obuhvaćene projektom. Prijedlog za potpunu eksproprijaciju podnesen je u aprilu 2025. godine ali tu nastaje novi zastoj.

Grad Tuzla je, kako tvrdi, više puta tražio korekcije u prijedlogu eksproprijacije, ali one do danas nisu dostavljene. Zbog toga se sve svodi na iskoličenje trase, dok su stvarne radnje na terenu još uvijek na čekanju. Služba za geodetske poslove je, prema vlastitim navodima, spremna da krene s identifikacijom čim iskoličenje bude gotovo ali sve dok JP Ceste Federacije ne dostavi ispravke, sistem je u blokadi.

KO SNOSI ODGOVORNOST?

Ovdje se postavlja ključno pitanje: ko je odgovoran za višemjesečne zastoje u jednom od ključnih infrastrukturnih projekata u Tuzli? S jedne strane, JP Ceste Federacije BiH pokazuje izuzetno spor tempo u dostavljanju dokumentacije i reagovanju na zahtjeve Grada. S druge strane, Grad Tuzla ne može se potpuno amnestirati ako se znalo da je riječ o prioritetnom projektu, zašto se nije djelovalo ranije, odlučnije i proaktivnije?

Umjesto međusobnog prebacivanja odgovornosti, građani s pravom očekuju da se institucije koordiniraju, a ne koče jedna drugu. Infrastrukturni razvoj grada ne može biti talac sporih kancelarijskih procedura i prebacivanja dopisa između dvije javne institucije koje, paradoksalno, imaju zajednički cilj izgraditi Južnu magistralu.

EKONOMSKI I URBANI ZNAČAJ

Produženje Južne magistrale nije samo pitanje asfalta. Riječ je o životnoj arteriji koja bi rasteretila saobraćajni haos, unaprijedila urbani razvoj, omogućila bolju povezanost s južnim dijelovima grada i otvorila prostor za investicije i nova radna mjesta. Svaki mjesec kašnjenja ima svoju cijenu u izgubljenim prilikama, nezadovoljstvu građana i odgođenom razvoju.

Ako JP Ceste Federacije BiH i Grad Tuzla žele zadržati minimum kredibiliteta, krajnje je vrijeme da prestanu raditi u paralelnim svjetovima. Građani ne zaslužuju birokratski ping-pong, nego konkretnu akciju. Ovaj projekat je više od infrastrukture on je test institucionalne odgovornosti i sposobnosti da se djeluje u interesu javnosti. A trenutno padaju na tom testu.

Komentari

Prethodni članakFederalni ministar Vedran Lakić u posjeti Lukavac Cementu
Naredni članakUklanja se projekat skladišta gasa Tetima iz strategije BiH