Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini i dalje rastu, stvarajući sve veći pritisak na kućanstva. Prema službenim podacima, cijene u septembru bile su u prosjeku veće za 4,2 posto u odnosu na isti period lani. Najveći udar osjeća se kod svakodnevnih troškova, a najviše je poskupjela hrana. Danas je “Crni petak”, kada trgovci nude popuste na robu da bi privukli kupce, no mnogi smatraju da je ovaj dan u našoj zemlji samo marketinški trik.
Cijene roba i usluga u Bosni i Hercegovini svakodnevno rastu. Najviše su poskupjeli hrana i bezalkoholna pića, čak 7,8 posto u odnosu na prošlu godinu.
Vrtoglava poskupljenja osnovnih životnih namirnica, ali i druge robe i usluga, građani, uz ionako nizak standard u našoj zemlji, itekako osjete. Povećanje cijena je, smatraju, odavno izmaklo kontroli, pa i sniženja na “Crni petak” se, kažu, gotovo i ne osjete.
“Crni petak” u Bosni i Hercegovini samo je marketinški trik, kažu u Udruženju za zaštitu potrošača.
ZORAN PETOŠ, Udruženje za zaštitu potrošača “Don” Prijedor
“Naša istraživanja godinama pokazuju da se cijene prije sniženja u nekih desetak dana prije ili početkom mjeseca novembra, povećaju da bi se onda to sniženje prezentovalo kao 40 posto i više. Nažalost, to bude deset do 20 posto, osim u rijetkim slučajevima”.
Potrošačka korpa u našoj zemlji, odavno prelazi tri tisuće maraka mjesečno. Hrana, koja čini najveći dio potrošačke korpe, u posljednje tri godine, poskupjela je do 40 posto i to je najveći udar na proračun građana (posebice umirovljenike, obitelji s djecom i radnike s nižim primanjima.) Unatoč povremenim povoljnijim trendovima i nižim cijenama na svjetskim tržištima, u Bosni i Hercegovini na snazi je rast cijena bez značajnijih znakova usporavanja.
IGOR ŽIVKO, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru
“Potrebno je ono što se može napraviti trenutno, jača kontrola formiranja cijena, ali ne samo za proizvode koji se nalaze u programu zaključanih cijena nego uopće u sve marže koje trgovine imaju, te vjerojatno ponovno intreveniranje kroz neke mjere pomoći najugroženijim slojevima stanovništva”.
Institucije vlasti, kaže Živko, moraju zaštititi građane. Neke od mjera zaštite su i usklađivanje plaća i mirovina s rastom inflacije, veća kontrola inspekcijskih službi i kazne za neopravdano dizanje cijena, jer se time ugrožavaju i životni standard građana i stabilnost tržišta. Dugoročno, nužne su strukturne ekonomske reforme, jačanje konkurentnosti Bosne i Hercegovine i smanjenje uvozne ovisnosti o hrani.
Komentari