Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Reformsku agendu, dokument koji je preduslov za povlačenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog šest milijardi eura. Ako dokument bude odobren u Briselu, BiH će imati pristup fondu od 917 miliona eura, iako je zbog kašnjenja u usvajanju već izgubila 108 miliona eura.
Reformska agenda obuhvata 114 mjera raspoređenih u četiri oblasti: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora, razvoj ljudskog kapitala i vladavina prava. BiH se obavezala na reforme koje podrazumijevaju uvođenje 5G mreže, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, donošenje novih zakona o električnoj energiji i gasu, te renovaciju javnih zgrada radi energetske efikasnosti.
U oblasti privatnog sektora predviđeno je usklađivanje entitetskih zakona, digitalizacija poslovanja, šire korištenje elektronskog potpisa i donošenje zakona o arbitraži i medijaciji. Kada je riječ o ljudskom kapitalu, od BiH se očekuje povećanje obuhvata djece predškolskim obrazovanjem, harmonizacija porodiljnih zakona, digitalna obuka nastavnika, bolja internet povezanost škola te više praktične nastave u srednjim školama.
Najviše pažnje privlače mjere u segmentu vladavine prava. One uključuju donošenje novih zakona o Sudu BiH i VSTV-u, osnivanje žalbenog odjela, zakon o zaštiti zviždača, veću zaštitu novinara i ukidanje zakona o kleveti. Također se traži osnivanje komisije za sukob interesa i jačanje antikorupcijskih tijela.
Sporna pitanja, poput reforme Ustavnog suda i entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć, ublažena su kompromisnim formulacijama o reformi i profesionalnom djelovanju.
Rokovi za većinu mjera ističu u decembru 2025. godine, dok je krajnji rok sredina 2027. Evropska komisija će svakih šest mjeseci provjeravati ispunjenost obaveza, a isplata svake tranše sredstava zavisit će od napretka u provođenju reformi.
Komentari