Građani Bosne i Hercegovine i zemalja Evropske unije koriste konzumna jaja jednakog kvaliteta, ali A klasa jaja iz BiH i dalje ne može na tržište EU. Za razliku od njih, izvoz u konditorsku industriju i izvoz pilećeg mesa već je omogućen. Kapaciteti za dalji izvoz postoje, no nekoliko ključnih pitanja ostaje neriješeno, među kojima je i izgradnja sanitarne klaonice za zaraženu perad.
Sanitarna klaonica i način finansiranja naknada šteta u slučajevima pojave salmonele predstavljaju glavne prepreke za otvaranje tržišta EU za konzumna jaja i žive piliće. Prema riječima entitetskog ministra poljoprivrede Nenoslava Lukića, sanitarna klaonica je objekat u kojem se kolju životinje pozitivne na salmonelu, što je uslov koji mora biti ispunjen u skladu sa evropskim standardima.
Predstavnici peradarske industrije upozoravaju da proizvođači ne smiju ostati prepušteni sami sebi. Iako je domaće zakonodavstvo usklađeno s evropskim, nakon sastanka u Doboju ostalo je otvoreno pitanje ko će finansirati rješenja koja traži službeni Brisel. Kako navodi predsjednik Udruženja peradara FBiH Mevludin Kahvedžić, sve se svodi na pitanje troškova, ali se još ne zna koja će institucija preuzeti odgovornost.
Da je sanitarna klaonica nužna potvrđuju i proizvođači iz entiteta RS, koji ističu da je potrebna i zbog lake linije i zbog tova pilića. Kažu da su kooperanti trenutno prepušteni improvizovanim rješenjima, jer klaonice same rješavaju slučajeve zaražene peradi.
Tokom naredne godine u Bosnu i Hercegovinu stiže inspekcija EU, a pred državnim i entitetskim institucijama, kao i domaćim proizvođačima, ostaje da riješe finansiranje i ostala tehnička pitanja koja Brisel smatra obaveznim uslovima.
Komentari