Svjetski dan štednje obilježen je jučer, 31. oktobra, a novi podaci Centralne banke BiH potvrđuju trend rasta depozita stanovništva iz godine u godinu.
Prema podacima zaključno sa septembrom, depoziti građana iznosili su 18,88 milijardi KM – što je povećanje od 1,94 milijarde KM, odnosno 11,5 posto u odnosu na isti period lani. Građanska štednja učestvuje sa 52,1 posto u ukupnim depozitima u bankarskom sektoru i predstavlja ključni izvor stabilnosti banaka u BiH.
Zašto ljudi štede?
Profesor ekonomije Željko Rička objašnjava da je štednja, u najširem smislu, rezervisanje viška prihoda radi osiguranja od budućih rizika. U finansijskom smislu, riječ je o akumulaciji sredstava kroz banke — oročavanje depozita i ostvarivanje prihoda putem kamate. Postoje i rizičniji oblici štednje kao što su dionice i obveznice.
Banke profitiraju — ali država ne koristi potencijal
Specifičnost tržišta u BiH i regionu je da oko 50% bilansa banaka čini štednja građana.
“To govori da stanovništvo realno ima novca. Dio toga dolazi i od iseljavanja — priliv novca iz dijaspore uvijek je bio veoma značajan”, pojašnjava Rička.
Međutim, najveći dobitnik su same banke — snizile su kamatne stope na štednju, kreditiraju obrte, i uprkos stranom vlasništvu, profit se većim dijelom reinvestira u BiH.
Ipak, banke imaju problem: nemaju gdje uložiti sav taj novac. BiH nema dovoljno proizvodnih projekata i investicijskih planova capable da apsorbuju sredstva koja postoje u sistemu. Viškovi se zato plasiraju u vrijednosne papire na međunarodnim tržištima.
Propuštena prilika: građanske (narodne) obveznice
Rička ističe da država BiH propušta šansu da građanima omogući direktno investiranje u javni dug, kao što je to uradila Hrvatska emisijom “narodnih obveznica”.
Umjesto novih kredita, država bi mogla izdati obveznice namijenjene građanima. Građani bi svoj novac uložili, dobili kamatu, država bi dobila kapital za infrastrukturne projekte — npr. autoceste.
“Građani bi dodatno zaradili, država bi dobila autocestu, a potrošnja bi se stimulisala kroz prihod od kamata”, naglašava Rička.
To bi donijelo i više zapošljavanja u sektorima koji nude proizvode i usluge prema kojima postoji potražnja.
Zaključak
BiH ima novac — ali nema efikasne mehanizme da ga “pokrene”.
Ključne poluge koje nedostaju:
- moderna berza
- agilna ministarstva finansija
- javne obveznice za građane
Građani trenutno čuvaju vrijednost novca uglavnom kroz nekretnine — što jeste investicija, ali ne doprinosi razvoju industrije i dugoročne ekonomije.
Zbog toga danas imamo paradoksalnu situaciju:
dok banke profitiraju na našoj štednji — država građanima ne dozvoljava da zarađuju na vlastitom novcu, a istovremeno nema novca za autoceste.
Komentari