Lukavački GIKIL pred kolapsom: Finansijska i pravna drama u sjeni arbitraže
Lukavački GIKIL, jedna od ključnih industrijskih kompanija Tuzlanskog kantona, nalazi se na rubu potpunog gašenja. Ukupni gubitak kompanije u posljednje dvije godine premašio je 150 miliona KM, a dodatni udar predstavlja međunarodni arbitražni postupak vrijedan čak 400 miliona dolara, koji protiv države Bosne i Hercegovine vodi kontroverzni biznismen Pramod Mital, optužen za organizirani kriminal u našoj zemlji.
Prema informacijama Federalne televizije, arbitraža formalno još nije ni počela, ali su se pripreme već pokazale kao sporne. Pravobranilaštvo BiH, koje vodi slučaj, angažovalo je advokatsku kancelariju iz Beograda, a kao arbitra izabran je sudija iz Južne Amerike. Ovaj potez izazvao je zabrinutost u institucijama Tuzlanskog kantona koje tvrde da nisu bile uključene u proces i da nisu imale uvid u strategiju odbrane države.
Nema kupaca za KHK u stečaju
Pokušaj prodaje kapitala KHK u stečaju, koji upravlja imovinom GIKIL-a, doživio je potpuni fijasko. Na prvi javni poziv za prodaju 74,5 miliona KM vrijednog kapitala, ponuđenog po cijeni od 52 miliona KM, nije se prijavio nijedan investitor. Očekuje se drugi krug prodaje krajem augusta, po znatno nižoj cijeni, oko 37 miliona KM.
Ukoliko i drugi pokušaj prodaje propadne, Skupština povjerilaca KHK-a u stečaju će morati odlučivati o još nižoj početnoj cijeni, što dodatno otvara prostor za potencijalne špekulacije i kupovinu strateške imovine po “bagatelnim” iznosima.
PPD i Vujnovac gube interes
Najveći povjerilac GIKIL-a je hrvatska kompanija PPD, u vlasništvu Pavla Vujnovca, koji kontroliše i Luku Ploče, važnog partnera koksare. Iako je PPD bio jedan od glavnih dobavljača uglja za GIKIL, trenutno je izgubio interes za dalju saradnju i kupovinu kapitala, što je dodatni pokazatelj da se kompanija nalazi u dubokoj krizi.
Arbitraža bez saradnje s lokalnim nivoima
Pravobranilaštvo BiH nije uspostavilo kvalitetnu komunikaciju s pravnim timom Koksare i institucijama Tuzlanskog kantona. Kako navode iz kantonalne vlade, postojala je samo jedna zvanična komunikacija, dok su sve ključne informacije i dokumenti zadržani unutar državne institucije. Zbog toga su zabrinuti zbog načina vođenja postupka, smatrajući da je država BiH nedovoljno pripremljena za odbranu u ovom slučaju.
Postavlja se pitanje zašto BiH u ovom sporu zastupaju advokati iz Srbije, te zašto je izabran arbitražni sudija iz Meksika, umjesto eksperata iz BiH ili EU koji bolje poznaju lokalne zakone.
Slučaj Mital: Krivične optužbe i arbitražna tužba
Protiv Pramoda Mitala i njegove grupe Tužilaštvo TK je još prije dvije godine podiglo optužnicu za organizovani kriminal i privredne malverzacije u GIKIL-u.
Iako je njegov GSHL izbačen iz suvlasničkih prava u GIKIL-u, Mital sada traži odštetu u visini od 400 miliona dolara, pozivajući se na sporazum o zaštiti investicija između BiH i Indije – iako se u BiH pojavio kao britanski, a ne indijski investitor.
Ko će snositi troškove?
Vijeće ministara BiH izdvojilo je 800.000 KM za troškove arbitraže, ali je navedeno da bi entiteti i kantoni mogli biti obavezni da snose dio troškova. Međutim, Vlada TK i Vlada FBiH nisu pristale na to, jer nisu imale nikakvu formalnu ulogu u postupku.
S obzirom na težinu predmeta i potencijalne posljedice, odgovornost državnog Pravobranilaštva je ogromna. Ukoliko arbitraža bude izgubljena, Bosna i Hercegovina bi mogla snositi ogromne finansijske posljedice, dok bi strateški značajna imovina, poput koksare u Lukavcu, mogla biti prodata za znatno nižu cijenu – što otvara pitanja o pogodovanju i mogućim kriminalnim radnjama.
View this post on Instagram
Komentari