FAO indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda zabilježio je u aprilu prosječnu vrijednost od 128,3 boda, što predstavlja rast od jedan posto u odnosu na mart. Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za poljoprivredu, ovo je najviša vrijednost indeksa od aprila 2023. godine.
Najznačajniji rast cijena u aprilu zabilježen je kod mesa, koje je poskupjelo za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ovaj skok prvenstveno je rezultat viših cijena svinjetine na globalnom tržištu.
Značajno su poskupjeli i mliječni proizvodi, s rastom od 2,4 posto. Pritom je cijena maslaca dostigla najvišu razinu otkad FAO prikuplja podatke, što je posljedica pada zaliha u Evropi. Primjetan rast zabilježen je i kod žitarica, čije su cijene porasle za 1,2 posto u odnosu na mart. Cijena pšenice zabilježila je blagi rast, jer su smanjena ponuda iz Rusije i pojačana potražnja, pod uticajem slabijeg dolara prema euru, neutralisale povećanu neizvjesnost u trgovini i širem ekonomskom okruženju. Cijene kukuruza porasle su zbog sezonski nižih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama i kretanja valutnih kurseva.
S druge strane, biljna ulja zabilježila su pojeftinjenje od 2,3 posto u odnosu na mart, zahvaljujući pojačanoj proizvodnji u zemljama jugoistočne Azije. Cijene suncokretovog ulja zadržale su se na nivou iz marta. Međutim, u poređenju s aprilom prošle godine, biljna ulja su i dalje skuplja za značajnih 20,7 posto. Šećer je u aprilu pojeftinio za 3,5 posto u odnosu na mart, što je rezultat neizvjesnih izgleda za globalnu ekonomiju i mogućeg uticaja eventualnih negativnih kretanja na potražnju za šećerom u prehrambenoj industriji, koja je njegov najveći potrošač.
U odvojenom izvještaju o ponudi i potražnji na tržištu žitarica, FAO je blago smanjio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2024. godini na 4,848 milijardi tona, prvenstveno zbog slabijeg prinosa kukuruza od očekivanog. Za 2025. godinu predviđa se da će proizvodnja pšenice ostati na nivou prethodne godine i iznositi oko 795 miliona tona, jer bi rekordnu proizvodnju u Aziji trebao neutralisati slabiji prinos u zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku uslijed nedostatka padavina. Iz FAO-a napominju da bi žetva mogla biti slabija i u SAD-u zbog suše.
Komentari